Privatne tvrtke koje bi trebale utvrditi stanje javnih financija, posebice obveza koje su nastale za vrijeme bivše Vlade, a placat ce se ove i iducih godina, Vlada je spremna platiti najviše pet do šest milijuna kuna ili oko 800.000 eura.
Ukoliko taj posao bude koštao više, Vlada u njega nece ici, tvrde naši izvori u Vladi. Tako od angažiranja neovisnih strucnjaka nece biti ništa ako budu koštali od pet do šest milijuna eura, odnosno cak više od 40 milijuna kuna, na koliko je maksimalno posao procijenio prvi potpredsjednik Vlade Radimir Cacic.
No, angažmana neovisnih analiticara nece biti ni ako se cijena spusti i do dva milijuna eura ili 15 milijuna kuna, što je Cacic ustvrdio da je moguce, jer bi i taj iznos bio i više nego dvostruko veci od onoga što su Banski dvori spremni platiti.
Ukoliko privatne tvrtke koje ce se birati javnim natjecajem posao ne budu spremne odraditi za ukupan iznos od šest milijuna kuna, propast ce projekt "cisti start", za koji se najviše zalagao Cacic, tvrdeci da stanje javnih financija u osam ministarstava, šest zavoda i fondova te sedam javnih poduzeca nisu sposobni odraditi državni cinovnici.
Pomogla reakcija HDZ-a
Cacicevu procjenu da bi posao angažiranja neovisnih strucnjaka mogao vrijediti od pet do šest milijuna eura, ali i da Vlada možda može ishoditi cijenu od dva milijuna, iz Vlade nisu komentirali. No, ocito je da ih je reakcija HDZ-a koji ih je optužio da nepotrebno troše šest milijuna eura proracunskog novca potaknula da otkriju koliko su zapravo spremni platiti neovisnu analizu javnih financija i državnih poduzeca.
Angažiranjem neovisnih strucnjaka Vlada ocito želi potvrditi svoje procjene, koje je isticao i ministar financija Slavko Linic, da je deficit središnje države, dakle onaj u koji su ukljuceni i izvanproracunski fondovi, uz isplatu duga umirovljenicima premašio 20 milijardi kuna.
Bivša je Vlada u svom izvješcu istaknula da ce taj deficit biti oko 18 milijardi kuna. Nova Vlast ocito želi izbjeci prepucavanje i zato angažira neovisne strucnjake koji bi trebali objaviti pravo stanje deficita za prošlu godinu, a samim time i otkriti obveze koje su trebale biti placene, ali su prebacene sadašnjoj vlasti.
Vlada Jadranke Kosor u spomenutom je izvješcu "priznala" da Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje s 30. studenim ima 226,5 milijuna kuna dospjelih a neplacenih obveza, lokalne vlasti oko 373 milijuna kuna, a izvanproracunski fondovi (HC, Hrvatske vode, DAB...) oko 7,7 milijuna kuna. Jesu li te obveze u prosincu dodatno nabujale, trebali bi utvrditi neovisni strucnjaci, ako ne budu preskupi.
Potrebno pola dana
No, postoji i mišljenje da bi taj posao, bez pomoci izvana, trebala odraditi Vlada, koja je dobila mandat upravo da uredi i konsolidira javne financije, odnosno da bi to trebao biti njezin prvi korak na kojem mora zadobiti povjerenje naroda.
- U državi postoje institucije koje država placa i koje mogu odraditi taj posao. Tu su i Državna revizija, HNB i Fina, ali i interne kontrole po svim ministarstvima. Ministarstvo financija ima sve podatke i ministar Linic na osnovu njih u pola dana može zakljuciti kakvo mu je stanje u resoru, ne trebaju mu za to inozemni analiticari.
Cini mi se da je angažiranje revizora vec sada alibi za rebalans koji ce se dogoditi u srpnju, kaže ekonomski strucnjak Željko Lovrincevic. Odluku da se posao prepusti neovisnim analiticarima, a vecina ih je u Hrvatskoj podružnica velikih inozemnih kompanija, ocjenjuje i posljedicom podanickog mentaliteta u kojem bi Hrvatskoj netko drugi bolje od nje same znao reci u kakvom je stanju. (D. CIGLENECKI, J. MARIC/Novi list)
Samozaplitanje
Analiticari ce procešljati i sedam javnih poduzeca, pa bi se tu mogle dogoditi brojne zanimljive situacije. Na natjecaju bi svakako mogla konkurirati tvrtka Deloitte, koja je primjerice ovlašteni revizor za HEP i njegovom je izvješcu dala najbolje ocjene.
Ako ta tvrtka na javnom natjecaju dobije dio poslova, onih u cijem je paketu i HEP, kakve su šanse da opovrgne svoje izvješce o HEP-u za 2010. godinu. Ako se analiza poslovanja HEP-a povjeri nekome drugome i on utvrdi prikrivene obveze iz ranijih godina, kako ce Vlada objasniti to što je analizu poslovanja Ministarstva zdravlja dala Deloitteu, ako se ta tvrtka uopce javi na natjecaj i na njemu pobijedi.