Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) nedavno je odlučila o prestanku financiranja projekata temeljenih na ugljenu, što bi trebalo rezultirati ukidanjem novčane podrške izgradnji elektrana koje pogoni to fosilno gorivo i promoviranjem ulaganja u obnovljive izvore energije. Takvu je odluku pozdravila Svjetska nezavisna organizacija za zaštitu prirode (WWF), ističući da je riječ o povijesnom trenutku jer se EBRD pridružio sve izraženijoj globalnoj inicijativi napuštanja investiranja u ugljen "uzimajući u obzir njegov razarajući utjecaj na zdravlje i klimu".
- Odluka EBRD ne utječe na razvoj projekta TE Plomin C koji HEP i nije planirao financirati i kreditom ove financijske institucije, napominju iz Elektroprivrede.
Tumače da investiciju procijenjene vrijednosti oko 800 milijuna eura kane realizirati kroz tzv. projektno financiranje: HEP i odabrani strateški partner će s jednakim, 50-postotnim udjelima osnovati "projektno društvo" koje će iz prihoda od prodaje proizvedene električne energije vraćati kredit, odnosno uloženi kapital ulagačima.
HEP će, kako doznajemo, u izboru partnera između ostalog vrednovati i kvalitetu uvjeta financiranja koje oni mogu jamčiti. Kreditno zaduženje, ističu iz ove javne tvrtke, neće opterećivati bilancu poduzeća niti zahtijevati izdavanje državnog jamstva.
I unatoč takvim objašnjenjima, legitimno se upitati što ovakvo novo "ne" prljavom gorivu s financijskog tržišta znači u priči oko strateškog državnog projekta Plomina C (500 MW) na ugljen? Moćnu karbonjeru HEP i Vlada (bivša i sadašnja), usprkos ekonomskoj i ekološkoj osporavanosti od nekih energetskih stručnjaka te okolišnih udruga, odustajanju potencijalnih partnera i notorne neusklađenosti projekta sa županijskim prostornim planom (na toj lokaciji predviđen je plin i manja snaga), ustraju "posaditi" u zaljevu na istoku Istre kao zamjenu za dotrajao Plomin 1 (125 MW). (I. RADIĆ)
VIŠE ČITAJTE U TISKANOM IZDANJU