Vlada kriva za porast broja umirovljenika

Iako je Vlada pod pritiskom javnosti i sindikata pristala na kompromisno rješenje te najavila blaže izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju, time nece popraviti vec ucinjenu štetu koja se mjeri u milijardama kuna. Naime, na posao se više nece vratiti izmedu 10.000 i 15.000 radnika koji su, bojeci se pogoršanja uvjeta od 1. listopada, odlucili dati otkaz i požuriti se u mirovinu.

Da su znali da za nekoliko dana ipak nece stupiti na snagu sporni zakon koji je u roku od deset godina namjeravao povecati dob za umirovljenje žena na 65 godina te dvostruko više penalizirati prijevremene umirovljenike, ovi bi umirovljenici danas najvjerojatnije i dalje radili. Umjesto uobicajenih deset tisuca prijevremenih umirovljenika, koliko ih Hrvatska ima godišnje, sada ih je cak 25.000.

"Vlada je svojim ishitrenim odlukama napravila paniku medu radnicima, a šteta je nepopravljiva i višestruka. Imamo manje radnih mjesta, a time i manjak doprinosa, a s druge strane povecani su rashodi na mirovine. Time ce država izgubiti više od milijardu kuna godišnje. Naime, samo se na mirovine za 15.000 osoba godišnje treba izdvojiti 500 milijuna kuna", upozorava predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika Silvano Hrelja.

Stampedo zahtjeva za prijevremeno umirovljenje poceo je još u srpnju, kada su izmjene zakona prvi put predstavljene, a radnike se upozoravalo da, ako žele u mirovinu po povoljnijim uvjetima, zahtjeve Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje moraju predati najkasnije do 30. rujna.

I podrucna je služba HZMO-a u Puli pocetkom rujna bila pod opsadom, a službenice su svjedocile da dnevno zaprime 20-ak zahtjeva. No, prema nedavno obradenim podacima, ispada da u Istri ipak nije uslijedio boom umirovljenika.

Od 1. srpnja do 18. rujna zaprimljena su 2.393 zahtjeva za mirovinu, a u istom razdoblju lani broj zahtjeva predalo je 2.277 radnika iz Istarske županije. U ove su zahtjeve ubrojene sve vrste mirovina, dakle starosna, invalidska i prijevremena.

"Iako su najavljene izmjene zakona stvorile prilicnu psihozu, ispada da, komparirajuci posljednja tri mjeseca, povecanje nije toliko dramaticno. I mi smo ostali iznenadeni, ocekivali smo više zahtjeva. Nakon što obradimo razdoblje poslije 18. rujna, moguce je da broj zahtjeva bude veci", kazao je Ivan Pletikos, predstojnik podrucne službe HZMO-a, koji pretpostavlja da se povecanje od stotinjak zahtjeva odnosi upravo na prijevremene mirovine.

Radnici koji su se zbog izmjena Vladinih prijedloga predomislili te žele povuci zahtjev za mirovinu, to mogu uciniti u bilo kojem trenutku. No, upitno je koliko ce poslodavaca biti voljno radniku produžiti ugovor o radu, a koliko se umirovljenika, koji odluce zamrznuti mirovinu, vratiti na posao. Naime, uz zahtjev za prijevremenim umirovljenjem mora se priložiti potvrda o prekidu radnog odnosa.

"Ne sjecam se da smo ikada imali slucaj da je netko povukao zahtjev za mirovinu, a iskreno sumnjam da ce mnogi to i sada uciniti. Moguce je da obrtnici povuku zahtjev jer oni se samozapošljavaju", zakljucuje Pletikos. (M. JERIN)

Bivši radnici radit ce honorarno kao umirovljenici
Mnogi su poslodavci jedva docekali odlazak radnika u prijevremenu mirovinu kao nacin rješavanja radne snage, pa je stoga realno ocekivati da se upražnjena radna mjesta u pravilu nece popunjavati novim radnicima.

"Iz svijeta rada otišli su oni koji su objektivno mogli raditi i brinuti se o egzistenciji svoje obitelji, a sada ce živjeti od mirovine. Kada jednom da otkaz, teško da ce poslodavac radnika vratiti na posao, radije ce ga kao umirovljenika zaposliti preko ugovora o djelu", veli Silvano Hrelja.

Drukciji uvjeti za prisilno umirovljene radnike
Dok je gotovo sigurno da ce rok prilagodbe za izjednacavanje godina odlaska u mirovinu za žene biti produljen na 20 godina, još nije do kraja poznat novi, za radnike nešto povoljniji, prijedlog Vlade o penalizaciji prijevremenih umirovljenika.

Silvano Hrelja upozorava da Vlada još uvijek niti ne raspravlja o radnicima koji su protiv svoje volje otišli u prijevremenu mirovinu.

"Ne može se jednakim škarama rezati mirovina onih koji su prisilno umirovljeni jer su ostali bez posla. Takoder se ne smije jednako penalizirati radnika koji iza sebe ima 40 i više godina staža, ali nema dovoljno godina života te one radnike koji nemaju dovoljno ni staža ni godina", veli predsjednik HSU-a.

Istarska županija - broj umirovljenika