Premijerka Jadranka Kosor ustvrdila je da privatizacije Hrvatske elektroprivrede nece biti, ali nije jednako odlucno odbacila mogucnost privatizacije nekih drugih javnih poduzeca, poput Hrvatskih šuma, Hrvatskih voda ili Croatia osiguranja. Na pitanje razmatra li Vlada mogucnost da pokrije proracunski deficit privatizacijom tih poduzeca, kako to sugerira njezin savjetnik Borislav Škegro, Kosor je odgovorila da s njim o tome nije posebno razgovarala.
Na opetovano pitanje hoce li ipak biti privatizacije Hrvatskih šuma ili Hrvatskih voda, ili nekog drugog javnog poduzeca, Kosor je izbjegla direktno odgovoriti pa je kazala da ce Vlada svakako pomoci tržištu kapitala i da je to navedeno i u Programu gospodarskog oporavka. Najavila je i to da ce o bilo kakvoj privatizaciji, jer je rijec o politickoj odluci, morati razgovarati s koalicijskim partnerima.
- O tome se razgovara u Vladi, kazala je na kraju premijerka. Što se tice Programa gospodarskog oporavka tamo se po pitanju privatizacije spominje jedino prodaja manjinskih udjela u tvrtkama koje imaju privatne vlasnike. U krugovima bliskim vladi spekulira se pak s mogucom prodajom odredenog udjela u Croatia osiguranju, Croatia banci i Hrvatskoj poštanskoj banci.
Premijerka je predstavila i desetak Vladinih projekata cija ce realizacija zapoceti sljedecih mjeseci, ali nijedan od njih nije nikakva novina, vec je rijec o projektima koji se ubrajaju u 30 velikih investicija što ih je Vlada kao svoje prioritete predstavila još u rujnu lani. Nije novost ni to da je tih desetak projekata u takvoj fazi pripremljenosti da njihova realizacija može zapoceti vec u ovom tromjesecju ili je vec zapocela.
Premijerka je samo na jednom mjestu pobrojala te projekte, primjerice gradnju naftnog terminala u Omišlju vrijednu milijardu kuna, raspisivanje natjecaja za gradnju HE Omble, koja ce koštati takoder milijardu kuna, te koncesije za zracnu luku Zagreb.
Vrijednost tih desetak investicija je oko sedam milijardi kuna, a medu njima je i gradnja centara za prikupljanje otpada u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji ukupne vrijednosti sto milijuna kuna.
No, zato je novost da je premijerka Kosor na odredeni nacin priznala kako modeli kreditne pomoci gospodarstvu preko HBOR-a ipak nisu dali rezultate. Naime, i model A i model B, odnosno krediti za pokrivanje obveza i krediti za investiranje, najavila je premijerka, doživjet ce promjene, kao i pomoc stanogradnji kroz subvencioniranje kupnje vec izgradenih stanova na tržištu.
Kosor je ustvrdila i da su javna poduzeca smanjila dospjele obveze za 1,1 milijardu kuna, te da ona najveca, poput HEP-a, nemaju dug. Koliki je ukupan dug javnih poduzeca premijerka nije otkrila isticuci da vecina tih poduzeca ne duguje ništa.