Vlada će danas javnosti predstaviti svoje proračunske smjernice koje bi trebale u sljedeće tri godine proračunski deficit spustiti ispod tri posto BDP-a, a javni dug zauzdati ispod 70 posto BDP-a, što od Hrvatske kroz proceduru prekomjernog deficita traži i Europska komisija. Plan su na sinoćnjem užem kabinetu pokušali utanačiti premijer Zoran Milanović i njegovi najbliži suradnici i okvirno se svodi na to da se u ovoj godini proračunski minus smanji na oko 17 milijardi kuna, dok bi nagodinu bio oko 18 milijardi kuna.
U ovoj će godini Vlada smanjenje deficita nastojati postići rezanjem rashoda za tri milijarde kuna i povećanjem prihoda u proračunu za više od četiri milijarde kuna. I u ovoj i sljedećoj godini Vladini se planovi umnogome zasnivaju na povlačenju novca iz drugog mirovinskog stupa, što ga je sama država uplaćivala za zaposlene u javnim službama koji imaju beneficirani staž, pa na visinu njihove mirovine ionako utječu posebni zakonski propisi, a ne sama uplata u drugi stup.
Država bi, kako doznajemo od naših izvora, u dvije godine povukla pet milijardi kuna, i to 2,3 milijarde u ovoj i ostatak u sljedećoj godini. No, kako je riječ o jednokratnim uplatama, ostalo je i na užem kabinetu, barem iz onog što su nam rekli naši sugovornici, otvoreno pitanje kako nadomjestiti te prihode u 2016. godini, koja je također obuhvaćena procedurom prekomjernog deficita i u kojoj Hrvatska mora nastaviti svoju prilagodbu. Uz to što tako izdašne prihode može nadomjestiti tek uvođenje nekog novog poreza ili puno veće stopa rasta od onih koje Hrvatska realno može očekivati, neizvjesno je i hoće li Europska komisija prihvatiti da se financijska konsolidacija provodi na način da se u proračun povlače jednokratni prihodi.
Iako se spekuliralo da bi to moglo značiti uvođenje poreza na zaradu od kamata na štednju, ili eventualni povratak porezu na nekretnine, zasad nešto takvo nije u planu, a pitanje je i kako će se Vlada na to odlučiti u sljedećoj izbornoj godini. Tako je plan prilagodbe u 2016. godini zasad najtajnovitiji, a, kako se čini, i najklimaviji u cijeloj Vladinoj konstrukciji što će ju ponuditi Bruxelessu.
Da bi prihodovnu stranu proračuna u ovoj godini "podebljala" za više od četiri milijarde kuna, Hrvatska će očito morati povući najveći dio od 1,5 milijardi kuna dobiti javnih poduzeća, makar Vlada računa i na barem pola milijarde kuna od proširenja baze za naplatu poreza na dobitke u igrama na sreću i kladionicama.
Iako je prvotni plan Ministarstva financija bio da se rashodi u ovogodišnjem proračunu srežu za oko četiri milijarde kuna, škare će biti nešto blaže pa će se troškovi države smanjiti za oko tri milijarde kuna. Smanjenja plaća u klasičnom smislu koje bi značio linearno rezanje osnovice neće biti, ali u Vladi planiraju smanjiti izdatke za troškove zaposlenih za oko 700 milijuna kuna, i to na rezanju primjerice, dodataka, intelektualnih usluga, prekovremenih sati...
No, svi dosadašnji slični planovi u protekle su se dvije godine izjalovili i Vlada je krajem godine u rebalansima morala povećavati izdatke za plaće i preko milijardu kuna u odnosu na svoje proračunske prijedloge. Ostatak smanjenje rashoda planira se postići na materijalnim rashodima, ali i na kapitalnim investicijama iz proračuna koje nisu povezane uz projekte što se dijelom financiraju iz europskih fondova.
To grebanje po dnu i kad je u pitanju povlačenje zadnjih prihoda koje proračun može uzeti, ali i rezanje rashoda istovremeno uz smanjenje deficita otvara i pitanje rasta BDP-a u sljedeće dvije godine s obzirom na to da će se smanjiti i potrošnja i investicije države i javnih poduzeća, što dodatno ugrožava bilo kakav održiv plan za fiskalnu konsolidaciju, pogotovu onu koja bi bila održiva na dulje staze.
Vlada će možda na taj način uspjeti izgurati ovu i sljedeću godinu, ali gospodarstvo bi moglo nastaviti stagnirati, što će za sobom povući još veće proračunske probleme, pogotovu ako se Vladin plan reformi u javnom sektoru doista bude zasnivao samo na izdvajanju pojedinih službi, poput računovodstva i čišćenja, iz javnog sektora. (J. MARIĆ/NL)