Unatoč zahtjevu Europske komisije da Plan gospodarenja otpadom 2016. – 2022. godine Hrvatska donese najkasnije do kraja ove godine, jer će nam u protivnom uskratiti povlačenje 475 milijuna eura iz EU fondova za zaštitu okoliša i gospodarenje otpadom, Vlada na jučerašnju, svoju posljednju sjednicu u ovoj godini, Plan nije uvrstila te on nije donesen. Time, osim gubitka 475 milijuna eura, riskiramo i penale, na što je dan uoči sjednice Vlade, u srijedu, upozorila i ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac, koja je izjavila da je 26. studenog uputila Ministarstvu zaštite okoliša upozorenje na rokove te da se nada kako će plan biti usvojen u ovoj godini i tako izbjegnuto plaćanje penala i gubitak EU sredstava.
Dvije godine kašnjenja
Plan ipak nije bio na dbevnom redu, a ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović je nakon sjednice izjavio kako će »vjerojatno biti na dnevnom redu iduće sjednice« te da njegovo jučerašnje nedonošenje državi neće nanijeti štetu«. Potrebno je, opravdao je kašnjenje, doraditi još jedan mali dio dokumenta.
Plan je prvotno trebao biti donesen sa zadnjim danom 2014. godine, dakle prije pune dvije godine, no tadašnja ga Vlada Zorana Milanovića također nije usvojila. Javnu raspravu nije prošao ni prvi Dobrovićev plan iz lipnja, jer je vraćen na doradu. Novi dokument je bio u javnoj raspravi od početka studenog do početka prosinca te prolazi zadnje dorade. Kako neće biti usvojen u ovoj godini, znači da će biti odgođeno i raspisivanje natječaja za dobivanje EU sredstava za, između ostalog, gradnju kompostana, reciklažnih dvorišta, sortirnica i drugih kapaciteta u sustavu gospodarenja otpadom.
Nove studije
Za razliku od prvotnog plana u kojem je zagovarao smanjivanje kapaciteta Centara za gospodarenje otpadom za čak 75 posto, ministar Dobrović u najnovijem planu ostavlja CGO-ove (Marišćina, Kaštijun i drugi) na životu, a zaokret pravda činjenicom da u njih neće dolaziti samo miješani komunalni otpad na obradu, već će u tim centrima postojati i sortirnice, kompostane, reciklažna dvorišta i slično. Završeni su centri Marišćina i Kaštijun, Biljane Donje u Zadarskoj županiji i Bikarac u Šibensko-kninskoj županiji u visokoj su fazi realizacije, dok je Lećevica u Splitsko-dalmatinskoj županiji, kazao je nedavno ministar, već poprilično prilagođena novom konceptu. Sagrađeno bi trebalo biti još osam centara, ali za njih će morati biti izrađene nove studije isplativosti.
(Bojana Mrvoš Pavić)