Sredinom tjedna, 15. kolovoza, katolički vjernici diljem svijeta proslavit će blagdan Velike Gospe. Vjernici će pohoditi brojna marijanska svetišta, od velikih i poznatih poput onoga u Mariji Bistrici i na riječkom Trsatu do malih kao što je ono u Krasnom na Velebitu.
Na Poluotoku svetišta takvih razmjera nema, a blagdan Vele Gospe ili Svete Marije Velike, kako ga nazivaju Istrani, na Poluotoku je sve više dan odmora nego duhovne obnove. Uostalom, po tome smo slični katoličkoj Italiji, koja uz Velu Gospu obilježava i Ferragosto.
Istra nije poznata destinacija za vjerski turizam. Turisti kod nas dolaze više radi kupanja, rekreacije i prirodnih ljepota, dok su vjerska zdanja tek lijepi dodatak na turističkom meniju, kao što je uostalom to i bogata enogastronomska ponuda. Ipak, veliki broj istarskih turista za boravka na Poluotoku posjeti porečku Eufrazijevu baziliku, koju je zaštitio UNESCO, pa je u svijetu poznata gotovo kao pulska Arena.
Mnogim je turistima poznata i crkva sv. Blaža u Vodnjanu, koja čuva stoljetne čudom očuvane mumije. Mnogi znaju i za čudesne freske nepoznatog majstora u crkvi sv. Marije pod Škriljinama kod Berma, poznati "Ples mrtvaca".
Istina, ima Istra i drugih vjerskih znamenitosti, ali se za njih ne može reći da su top-vjerske turističke destinacije. Među njima je svakako rovinjska sv. Eufemija, koja počiva u velikom, kamenom sarkofagu koji je, po legendi, 800. godine čudesno doplovio podno gradskih zidina, otkud ga je do vrha brda Monte dovukao mladić s dvije mlade krave. U Rovinj se hodočasti na blagdan svetice 16. rujna, ali su ta hodočašća, u kojima sudjeluju vjernici iz čitave Istre ipak daleko od, primjerice, onih posvećenih Gospi od Trsata.
Valja istaknuti da i u cijeloj vjerskoj godini postoje svetkovine u raznim krajevima Istre, ali turisti o njima malo ili ništa ne znaju. Pitanje je bi li se mogle koristiti za ciljani dolazak turista, a o tome smo razgovarali s direktorom županijske Turističke zajednice Denisom Ivoševićem.
- Istra je mikrokozmos u kojemu se mogu odvijati najrazličitiji oblici turizma. Glede vjerskog, odnosno hodočasničkog turizma u Istri, pravo je pitanje koliko smo realno u odnosu na druge destinacije konkurentni, kaže Ivošević i dodaje kako je Poluotok strategiju svog razvoja pronašao u kulturnom turizmu u kojem se isprepliću i segmenti vjerskog turizma.
Konkretno, turistička Istra u vjerskom, odnosno klasičnom hodočašću, nije našla uporište za svoj razvoj, a nema ga ni u natruhama budućnosti. Realnije je za Istru razvijati kulturni turizam jer "koji god kamen da okreneš, u njemu ćeš iščitati bogatu i raznoliku kulturu i povijest ovog podneblja, kraja i ljudi", smatra Ivošević, koji naglašava da je vjerski turizam Istre najvećim dijelom i u nekim svojim segmentima fino utkan u kulturnu i cjelokupnu turističku ponudu Istre. (Nina ORLOVIĆ RADIĆ)
VIŠE U TISKANOM IZDANJU.