Vitamin C (askorbinska kiselina) ima ulogu u stvaranju kolagena, vezivnog tkiva, karnitina, hormona i aminokiselina. Ključan je za cijeljenje rana, a olakšava oporavak od opeklina. Vitamin C je također antioksidans, podupire funkciju imunološkog sustava i olakšava apsorpciju željeza. Bogat prirodni izvor vitamina C su limun, rajčica, krumpir, kupus i zelena paprika.
U razvijenim zemljama, do manjka može doći uz opću pothranjenost, no teški manjak (koji uzrokuje skorbut) je rijedak. Simptomi uključuju zamor, depresiju i poremećaje vezivnog tkiva (npr. upala zubnog mesa, sitna točkasta krvarenja po koži, osip, unutarnje krvarenje, poremećeno cijeljenje rana). U dojenčadi i djece može biti poremećen rast kostiju. Dijagnoza se obično postavlja klinički. Liječenje se sastoji od primjene vitamina C na usta. Teški manjak dovodi do skorbuta, akutne ili kronične bolesti obilježene krvarenjima te abnormalnim stvaranjem osteoida i dentina.
Neodgovarajuća prehrana
U odraslih, primarni manjak je obično uzrokovan neodgovarajućom prehranom, kada je prehrana oskudna i sastoji se samo od suhog mesa i brašna ili čaja, preprženog kruha i povrća iz konzervi - tipična hrana koju jedu starije osobe nezainteresirane za hranu. Nakon nekoliko mjeseci takve prehrane, ispod kože dolazi do krvarenja, naročito oko folikula dlaka, ispod noktiju, oko desni i u zglobove. Osoba može pasti u depresiju, biti umorna i slaba. Krvni tlak i frekvencija srca se mijenjaju. Pretraga krvi pokazuje vrlo nisku razinu vitamina C.
Simptomi se razvijaju tek nakon više mjeseci manjka vitamina C. No, rano se mogu pojaviti tromost, slabost, razdražljivost, gubitak težine i neodređeni bolovi u mišićima i zglobovima.
Kasnije se razvijaju simptomi povezani s poremećajima vezivnog tkiva. Mogu se pojaviti folikularna hiperkeratoza, kovrčava kosa i perifolikularna krvarenja. Zubno meso postaje nabubreno, crveno, spužvasto i ranjivo; kod teškog manjka lako krvari. U konačnici, zubi postaju klimavi i ispadaju. Mogu se razviti sekundarne infekcije. Rane slabo cijele i lako se otvaraju, a može doći i do spontanih krvarenja, osobito u obliku sitnih mnogobrojnih krvarenja kože donjih ekstremiteta i krvarenja u spojnicu oka.
Drugi simptomi i znakovi obuhvaćaju femoralnu neuropatiju zbog krvarenja u ovojnicu femoralnog živca (što može oponašati duboku vensku trombozu), edem donjih ekstremiteta, krvarenje u zglobove, izljeve i artralgije.
Potreba za vitaminom C je povećana kod bolesti praćenih vrućicom, upala (osobito bolesti s proljevom), aklorhidrije, pušenja, tireotoksikoze, manjka željeza, stresa zbog topline ili hladnoće, kirurških zahvata, opeklina i manjka bjelančevina. Povećana potreba javlja se i za vrijeme trudnoće i dojenja. Toplina (npr. sterilizacija mliječnih pripravaka za dojenčad, kuhanje) može uništiti određenu količinu vitamina C u hrani. Stvaranje intercelularnih učvršćujućih tvari u vezivnom tkivu, kostima i dentinu je nedostatno, dovodeći do slabljenja kapilara uz posljedično krvarenje i poremećaje kostiju i srodnih struktura. Stvaranje kosti je poremećeno, što u djece dovodi do koštanih promjena i slabog rasta.
Dijagnoza se postavlja klinički
Dijagnoza se obično postavlja klinički u bolesnika koji ima znakove manjka vitamina C po koži i na zubnom mesu, a u opasnosti je od manjka vitamina C. Može se učiniti laboratorijsko dokazivanje. Česta je i anemija. Vrijeme krvarenja i koagulacije te protrombinsko vrijeme su normalni.
Rendgen kostiju može pomoći pri dijagnozi skorbuta u djetinjstvu (ali ne i u odrasloj dobi). Promjene su najočitije na krajevima dugih kostiju, osobito u području koljena. U obrazovnim središtima se ponekad izvodi laboratorijska dijagnostika, za koju je potrebno mjerenje askorbinske kiseline u serumu, međutim to nije nije široko dostupno niti standardizirano. U odraslih, skorbut treba razlikovati od artritisa, hemoragičnih poremećaja, gingivitisa i pothranjenosti.
Manjak u žena sprječava vitamin C u količini od 75 mg dnevno, a u muškaraca 90 mg. Pušači trebaju uzimati dodatnih 35 mg na dan. Kod skorbuta u odraslih se primjenjuje askorbinska kiselina u dozi od 500 mg jednom do četiri puta dnevno tijekom 1 do 2 tjedna, sve dok se znakovi ne povuku, nakon čega slijedi hranjiva prehrana koja omogućuje unos 1 do 2 puta preporučene dnevne doze tijekom slijedećih nekoliko tjedana.
Gornja granica unosa C vitamina iznosi 2000 mg na dan. Iz nedokazanih korisnih utjecaja na zdravlje, poput sprječavanja ili skraćivanja virusnih infekcija ili usporavanja ili liječenja raka ili ateroskleroze ponekad se uzima i do 10 g vitamina C na dan. Tolike doze mogu zakiseliti mokraću, uzrokovati mučninu i proljev te, u bolesnika s talasemijom ili hemokromatozom, potaknuti pretovarenje željezom. U zdravih odraslih osoba, unos ispod gornje granice nema toksičnih učinaka. (Piše dr. Dijana Heder, voditeljica Udruge VITA za pomoć i podršku oboljelima od zloćudnih bolesti)