Vlada je na nedavno održanoj sjednici objavila hodogram provedbe Plana gospodarenja otpadom za razdoblje od ove, do kraja 2022. godine, koji predviđa velike Centre za gospodarenje otpadom (CGO,) kao što su već izgrađeni Marišćina i Kaštijun, a za koje, špekulira se u javnosti, u budućnosti neće biti dovoljno otpada za preradu, pa bi njihov prazan hod u radu mogao značajno poskupjeti račune građana za odvoz otpada.
Do 2020. godine kućanstva će odvajati 50 posto otpada, tako barem nalaže EU. Upitali smo stoga direktora Kaštijuna Darka Višnjića, hoće li na taj Županijski centar stizati dovoljno smeća za preradu ili će imati "prazan hod" u radu, zbog čega bi računi za odvoz smeća mogli poskupjeti?
Iskustva s Marišćine
- Prema službenom izvješću Hrvatske agencije za okoliš i prirodu o komunalnom otpadu za 2015. godinu, u Istarskoj županiji je proizvedeno 138.690 tona komunalnog otpada, rekao je Višnjić, napomenuvši da je odvojeno sakupljeno (papir, plastika, staklo, metal…) 22.814 tona, odnosno 16,4 posto, a preostalo je 115.876 tona komunalnog otpada. Da se u istoj godini (2015.) izdvojilo 50 posto od proizvedenog otpada, preostalo bi 69.345 tona koje je potrebno obraditi, dodao je.
- Valja napomenuti da je od ukupno proizvedenog otpada u 2015. godini 30.000 tona (21,6 posto) proizvedeno u turizmu. Prema analizi u Istarskoj županiji, količina otpada koja će mjesečno dolaziti na obradu u ŽCGO Kaštijun nije ravnomjerno raspoređena po mjesecima u godini, već se u ljetnim mjesecima količina gotovo udvostručuje. Treba istaknuti iskustva Centra na Marišćini koji u početku rada na ulazu bilježi veće količine miješanog komunalnog otpada od predviđenih, istaknuo je Višnjić. (Paola ALBERTINI)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU