Dvije znanstvene monografije u izdanju Kajkavskoga spravišča - Društva za širenje i unapređivanje znanosti i umjetnosti iz Zagreba; "Nevidljiva tipografija", knjiga II, čiji je autor Frane Paro te "Kulturnoanimalistički aspekti suvremenoga kajkavskoga pjesništva" autorice Božice Pažur predstavljene su na trećem izdanju susreta "Puli ugnjišći v Roče" održanom u organizaciji Katedre Čakavskog sabora Roč u Glagoljskoj tiskari Juri Žakan.
Mulitidisciplinarni projekt
Predstavljajući najnoviju Parovu knjigu, redaktorica ovog izdanja, prevoditeljica i voditeljica Galerije Kaj Marija Roščić Paro, istaknula je da je znanstvena knjiga Nevidljiva tipografija, II. autora Frane Para - umirovljenog dugogodišnjeg profesora Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, akademskog slikara-grafičara, renomiranog umjetnika i znanstvenika, nastavak njegove knjige ''Nevidljiva tipografija'' objavljene u nakladi Katedra Čakavskog sabora Roč, 2012.godine.
Obje knjige rezultat su multidisciplinarnog projekta istraživanja hrvatske glagoljske tiskarske baštine pokrenutog 2000. godine s ciljem izrade replike Gutenbergovog knjigotiskarskog tijeska, i to prema nacrtima Frane Para unutar Katedre Čakavskog sabora Roč.
- Drugi samostalni svezak poput istoimene prethodnice, spada među prve takve vrste u nas, a obrađuje manje poznate pojave ranog tiskarstva u Europi kao i hrvatsko glagoljsko tiskarstvo ( Šimun Kožičić Benja i Riječka tiskara). Načinom pristupa i prikaza odabranih tema u području ranog tiskarstva i ova je knjiga značajna novina. Našu glagoljsku baštinu stavlja uz bok ostvarenjima velikih pionira tiskarstva renesanse. Kao i u prvoj knjizi, Paro je kompletan autor knjige: autor teksta, autor 66 originalnih crteža - geometrijskih analiza i dekompozicija - tiskarskih znakova, autor dizajna, izbora ilustracija… a takvi kompletni autori danas su rijetkost ne samo u Hrvatskoj već i u svijetu, istakla je Rošćić Paro.
Kulturna zoologija
Knjiga "Kulturnoanimalistički aspekti suvremenoga kajkavskoga pjesništva" Božice Pažur, glavne i odgovorne urednice časopisa Kaj, prva je znanstvena monografija s područja kulturne zoologije na primjeru suvremene kajkavske književnosti. Na predlošku kajkavskoga pjesništva od 50-ih godina 20. stoljeća nadalje razmatraju se raznoliki aspekti životinjstva kao književne činjenice.
- Knjiga je modificirana doktorska disertacija kojom je Božica Pažur stekla titulu doktorice književnosti. Autorica vrsnom analizom i obiljem relevantnih primjera propituje estetsku vrijednost suvremenog kajkavskog pjesništva u korelaciji i suodnosu sa praksom hrvatskog stvaralaštva na standardu, i njegovoj poziciji u ukupnom korpusu postmoderne hrvatske književnosti. Takvom analizom životinjstva u književnosti bavili su se rijetki i tek rubno, stoga ovaj stručan i sveobuhvatan znanstveni rad predstavlja pravi pionirski poduhvat suvremene književne teorije i kritike, istaknuo je književnik Vladimir Pernić iz Katedre Čakavskog sabora Roč.
Među ostalim rezultatima analize u knjizi, uz brojne kvantifikacijske pokazatelje i obilje kontekstnih primjera, izdvojena je i mala kajkavska animalistična antologija kao prinos korpusu matičnoga suvremenoga hrvatskoga pjesništva.
Ovotjedni ročki susret predstavlja još jedan oblik višedesetljetne kulturne suradnje dvaju sabora kulture - kajkavskoga i čakavskoga, započete još 1973. godine osobito s Katedrom Čakavskoga sabora Roč. Kajkavsko spravišče (spravišče = sabor), društvo za širenje i unapređivanje znanosti i umjetnosti, ujedno i nakladnik časopisu Kaj, djeluje na cjelokupnom i opsežnom hrvatskom kajkavskom govornom području. (Napisala i snimila Gordana ČALIĆ ŠVERKO)