Nakon što je pocetkom rujna 2011. Narodna banke Švicarske donijela odluku da nece tolerirati vrijednost eura manju od 1,2 franka, njihova je nacionalna valuta naglo pojeftinila za 7,5 posto na tu ciljanu vrijednost koju je postavila središnja banka. Potom je dodatno pojeftinio za 3,5 posto. Za hrvatske gradane to znaci da je franak pao na šest kuna, cime su se umanjili strahovi dužnika koji su se zadužili vezujuci otplatu kredita uz tu valutu.
Ocekivalo se da ce franak pasti ispod 5,8 kuna, tecaj koji su Vlada i banke dogovorili da se ponudi zaduženim gradanima koji žele umanjiti rate kredite te taj dio kreditnog tereta prebace na buduce razdoblje. Zbog toga su se tek rijetki odazvali na tu mjeru fiksiranja tecaja.
Medutim, zbog daljnjeg pogoršanja ekonomije u eurozoni, euro je od vecernjih sati u petak, 20. sijecnja do vecernjih sati u ponedjeljak, 23. sijecnja vrijedio manje od 1,2 franka. No, švicarska središnja banka nije intervenirala zbog toga. Ali zato je tecaj franka u Hrvatskoj porastao na 6,27 kuna, što je 4,5 posto više nego prije tri mjeseca.
Povecane rate tek ce osjetiti gradani koji su svoj kredit vezali uz švicarca. Rast franka od 4,5 posto znaci da je za kredit od sto tisuca franaka rata povecana za 178 kuna, s 3.960 na 4.138 kuna. No, kada je prije nekoliko godina franak vrijedio 4,5 kuna, ta je rata težila 2.970 kuna mjesecno. Rijec je o prosjecnom stambenom kreditu s otplatom na 20 godina cija je kamata pet posto godišnje.
Prije nekoliko godina, kada su bili popularni krediti u švicarcima, gradani su za ugovorenih sto tisuca franaka kredita dobili 450 tisuca kuna za kupnju stana, a sada otplacuju glavnicu od 627 tisuca kuna, koliko danas vrijedi sto tisuca franaka. No, prosjecna cijena stanova je pala i tada uloženih 450 tisuca kuna u stan danas vrijedi od 300 do 400 tisuca kuna, ovisno o lokaciji.
Dakle, gubitak je znatnih 177 tisuca kuna na stavki dug prema banci te od 50 do 150 tisuca kuna na gubitku zbog pada vrijednosti nekretnina. Možda jednog dana nekretninama ponovno poraste cijena na vrijednosti iz 2007. godine, a franak se vrati na 4,5 kune pa ce ova analiza biti tek podsjetnik na crne dane hrvatske ekonomije.
Gubitke na tecaju od preklani bilježe i oni koji otplacuju kredite ciju su otplatu vezali uz euro. U 2010. je zajednicka europska valuta ojacala jedan posto, lani za dva posto, a od pocetka 2012. za dodatnih 0,6 posto. Dakle, od pocetka 2010. euro je ojacao za 3,5 posto. To znaci da ukoliko je pocetkom 2010. banka dala 450 tisuca kuna za kredit od 61,5 tisuca eura, sada po tom kreditu banka knjiži dug od 466 tisuca kuna. Razlika je 16 tisuca kuna. Nije malo, ali ni približno rastu duga koji su zabilježili oni koji su kredit vezali uz kretanje franka.
Rast eura od 3,5 posto u protekle dvije godine znaci da je na kredit od 61,5 tisuca eura rata povecana za 115 kuna, s 3.216 na 3.331 kunu. Rijec je o prosjecnom stambenom kreditu s otplatom na 20 godina, cija je kamata šest posto godišnje.Nekoc se cinilo da je sva mudrost u odabiru kredita u tome odabire li se kredit s kamatom od cetiri-pet posto (u francima), od šest posto (u eurima) ili od sedam posto (u kunama).
Danas, kada je vrijednost eura ojacala, a franka poletjela, najbolje su prošli oni koji kredite nisu vezali uz inozemne valute, vec su ugovorili kunski stambeni kredit. Takve je kredite nudila vecina banaka do kraja 2008., a potom su ih uvele tri banke sredinom prošle godine. No, citavo vrijeme su ih nudile i stambene štedionice koje tijekom citavog razdoblja otplate kredita drže fiksne kamate koje su niže i od onih koje nude banke i uz najpovoljnije uvjete.
Udruge ce tužiti banke zbog kredita s valutnom klauzulom
Tomislav Prpic iz udruge Franak nam je rekao da je upoznat s najnovijim kretanjima franka na svjetskom tržištu te je dodao da je citao izvješca njihove središnje banke koja je najavila da ce još jace braniti rast franka te da ocekuje njegovo slabljenje. Što se tice aktivnosti te udruge u Hrvatskoj, kaže da su upoznali sve banke da ce, zajedno s udrugom Potrošac, protiv njih podnijeti prvu kolektivnu tužbu zbog kredita s valutnom klauzulom.
- Ucinit cemo to sredim veljace na Trgovackom sudu u Zagrebu, pojasnio je Prpic te dodao da su kontaktirali novog ministra financija Slavka Linica te da ocekuju da ce ih pozvati na razgovor.