Više od 90.000 zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj je za ožujak prošle godine primilo neto placu manju od 2.500 kuna, medu kojima je njih oko 8.600 imalo placu i nižu od 1.900 kuna, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) o strukturi zaposlenih prema visini prosjecne isplacene neto place sa stanjem u ožujku prošle godine.
Prosjecna isplacena neto placa zaposlenih u pravnim osobama za ožujak prošle godine iznosila je 5.480 kuna, a prema statistickim podacima prosjecnu placu do 5.000 kuna primalo je 55 posto zaposlenih.
Neto placu od 5.001 do 6.000 kuna imalo je 16,2 posto zaposlenih u pravnim osobama, a više od 6.000 kuna 28,8 posto zaposlenih.
Podacima o strukturi zaposlenih po visini prosjecne place obuhvaceno je 959.045 zaposlenih u pravnim osobama koji su ostvarili puni fond radnog vremena.
Statistika pokazuje da je za ožujak 2011. neto placu do 1.900 kuna primilo 0,9 posto zaposlenih ili njih nešto više od 8.600, dok je s druge strane ljestvice 11,6 posto ili oko 111.250 zaposlenih koji su mjesecno primali više od 8.001 kune.
Na donjem dijelu skale je i 2,8 posto zaposlenih s neto placom od 1.901 do 2.200 kuna, 5,7 posto s prosjekom od 2.201 do 2.500 kuna, te 5,8 posto od 2.501 do 2.800 kuna.
Tako je prosjecnu neto placu manju od 2.800 kuna za ožujak prošle godine primilo ukupno 15,2 posto ili gotovo 146 tisuca zaposlenih u pravnim osobama.
Onih cija se prosjecna placa kretala od 2.801 do 3.100 kuna bilo je 6,7 posto, od 3.101 do 3.400 kuna 5,6 posto, slijedi 5,4 posto s prosjekom od 3.401 do 3.700 kuna, te takoder njih 5,4 posto od 3.701 do 4.000 kuna.
Nešto su zastupljeniji zaposlenici s prosjecnim placama od 4.001 do 4.500 kuna, takvih je 8,8 posto, a slijedi 7,9 posto zaposlenih s prosjecnom placom od 4.501 do 5.000 kuna.
Medu 13 statistickih odjeljaka po visini place relativno su najzastupljeniji oni u rasponu od 5.001 do 6.000 kuna, s udjelom od 16,2 posto, te od 6.001 do 8.000 kuna, s udjelom od 17,2 posto.
Statistika potvrduje da najniže place imaju zaposleni u radno intenzivnim djelatnostima u preradivackoj industriji. Tako je primjerice u proizvodnji odjece neto placu do 3.100 kuna za ožujak prošle godine primilo 78,9 posto zaposlenih u toj djelatnosti, odnosno od ukupno 14.484 zaposlena u toj djelatnosti njih gotovo 11.430, a u proizvodnji kože i srodnih proizvoda od ukupno 7.714 radnika njih 80,9 posto, ili 6.240.
S druge strane, najveci je udio onih s najvišim neto placama u farmaceutskoj industriji, od ukupno 3.190 zaposlenih u proizvodnji farmaceutskih proizvoda i pripravaka njih 60,1 posto primilo je više od 8.000 kuna.
Nekoliko je djelatnosti u kojima je više ili oko trecine zaposlenih dobila više od 8.000 kuna - u zracnom prometu njih 40,4 posto, u znanstvenom istraživanju 35,3 posto, u financijskim uslužnim djelatnostima, osim osiguranja i mirovinskih fondova 33,2 posto, promidžbi i istraživanju tržišta 32,8 posto, itd.