Što zapravo donosi zakon koji omogucuje legalizaciju bespravne gradnje, bila je tema konferencije za novinare Bruna Nefata, vijecnika Nezavisne liste Plinija Cuccurina u pulskom Gradskom vijecu.
Po njegovim rijecima, osnovni razlog donošenja tog zakona je defanzivnost pravne države na podrucju prostornog uredenja i graditeljstva koja nudi primirje. Takoder, smatra Nefat, posrijedi su najvjerojatnije i politicki razlozi te prikupljanje nešto novca u proracun.
Podsjetio je na situaciju iz 1992. kada je donesen slican zakon. Donio ga je ministar graditeljstva za kojeg se kasnije utvrdilo da je bespravni graditelj pa je tražio nacin kako da legalizira svoju cetverokatnicu.
- Hoce li legalizacija konacno uvesti reda u prostoru, jesu li koristi od legalizacije doista vece od štete, jesu li naknade za legalizaciju razmjerne troškovima infrastrukturnog opremanja te je li pravedno da vecina šutke prihvaca sva opterecenja u odnosu na bespravne graditelje, zapitao se Nefat te kao svojevrstan odgovor ponudio clanak 5 zakona u kojem se opisuju situacije kada legalizacija nije moguca.
To je zašticeno obalno podrucje mora do 70 metara, nacionalni parkovi, parkovi prirode, koridori infrastrukture, površine javne i društvene namjene, izdvojene gospodarske zone izvan naselja, sve vrste šuma, podrucja zaštite voda, arheološka podrucja i ostale zašticene kulturne sredine, eksploatacijska polja mineralnih sirovina.
- U slucaju naše županije, a u odnosu na zakon, jasno je da se više od 80 posto bespravnih gradevina nece moci legalizirati, istaknuo je Nefat, navodeci primjere iz Kavrana, Pavicina te Krnickog Porta.
Sukladno tome, nastavio je, ako država i lokalne zajednice doista namjeravaju sredstvima naknade od 20 posto gradevina sanirati preostalih 80 posto koje se ne mogu legalizirati, namece se, kaže, samo jedan zakljucak.
- Preostala sredstva za sanaciju platit cemo mi, ostali gradani kroz poreze, doprinose, naknade i ostale dace kojima nas se uredno tereti, rekao je Nefat te dodao da bi toga trebao biti svjestan svaki gradanin.
Dodao je i da ce se dio poreznih sredstava morati izdvojiti za infrastrukturno opremanje legaliziranih bespravnih objekata, umjesto za škole, vrtice ili programe socijalne skrbi, a to ce opet ici iz džepova gradana. Sve ce se to dogoditi, pojasnio je, jer od naknada za legalizaciju nece biti dovoljno novca.
Na pitanje što ce se dogoditi na najpoznatijem pulskom bespravnom naselju Monte Turcu, Nefat kaže da ce najveci dio tih gradevina biti legaliziran, no pitanje je hoce li uopce morati tražiti legalizaciju s obzirom na dopune i izmjene GUP-a.
- Temeljem kojih ustavnopravnih, etickih ili kulturoloških nacela zakonodavac traži od svih gradana da solidarno i šutke prihvate odljev dijela njihovog teško stecenog novca radi legalizacije i opremanja bespravno izgradenih zgrada, pita Nefat.
Predlaže stoga izmjenu zakona, i to tako što trošak naknade legalizacije ne može nikako biti manji od iznosa PDV-a koji bi se trebalo platiti da je gradevina legalno sagradena. Nadalje, gradevine koje ne zadovoljavaju ni minimum dokaza o kakvoci i sigurnosti konstrukcije (bez ugovora, racuna, projekta, troškovnika, specifikacije materijala) ne bi se smjelo legalizirati.
Predlaže da trošak infrastrukturnog opremanja mora snositi svaka gradevina za sebe prema stvarnim troškovima te da bespravne gradnje ne smiju imati prioritet u programima izgradnje komunalne infrastrukture. Takoder predlaže da se onim gradanima koji mogu dokazati da im je nezakonito izgraden objekt jedini dom omoguce povoljniji uvjeti za izgradnju infrastrukture.
Procjenjuje da u Puli ima oko 300 do 400 bespravnih gradevina, no moguce i više jer se rok za legalizaciju pomaknuo na lipanj 2011. pa su mnogi iskoristili priliku. U cijeloj županiji procjenjuje se da ima oko devet tisuca bespravnih objekata, no prema odredbama novog zakona, tek dvije ili tri tisuce ce se moci legalizirati.
Naposljetku je Nefat pozvao sve clanove nadležnih strukovnih komora, a posebno arhitektonske, gradevinske i geodetske, da ne popuštaju ucjenama i pritiscima u cilju obaranja cijena usluga ispod zakonom utvrdenih cjenika jer odgovornost koju preuzimaju pri izradi dokumentacije daleko je veca od prihoda za izradu.