Neslavno prvo mjesto po skupoci potrošacke košarice koja sadrži tek osnovno za život Pula nije izgubila ni u srpnju. Za goli život, koji podrazumijeva podmirivanje troškova za hranu, režije, higijenu, odijevanje, prijevoz i kulturu, u srpnju je cetveroclana pulska obitelj, dakle dva roditelja i dvoje djece školske dobi (jer košarica ne sadržava troškove vezane uz novorodencad), morala izdvojiti vrtoglavih sedam tisuca kuna ili tocno 7.179,61 kunu.
Usporedbe radi, Puljani su mjesecno izdvajali cak 863 kune više od primjerice Osjecana, kojima je košarica u srpnju bila 6.316 kuna. Nije lako bilo ni Vukovarcima cija je košarica, poput pulske, iznosila više od sedam tisuca kuna. Prosjecna košarica Nezavisnih hrvatskih sindikata za srpanj iznosila je 6.720 kuna i bila je neznatno (za 6 promila), ali ipak viša nego u lipnju.
Za hranu tri tisuce kuna mjesecno
Kako kažu u NHS-u, cijene prehrambenih i higijenskih proizvoda prikupljene su u više prodavaonica za svaki grad te su odabrane najniže cijene pojedinih proizvoda. Ovdje svakako treba napomenuti da košaricom nisu obuhvaceni troškovi obrazovanja (kupovina knjiga i pribor), zdravlja (dodaci prehrani, lijekovi i sl.), godišnjeg odmora te sportskih aktivnosti.
Nisu uracunati ni troškovi podstanarstva, koji prosjecno iznose dodatnih 250 eura, odnosno 1.800 kuna, iako su cijene najma u vecim hrvatskim gradovima i vece. Pretpostavka je da obitelj nema ni osobni automobil.
Puljani su u srpnju na hranu trošili gotovo tri tisuce kuna, što iznosi oko 40 posto ukupnih troškova. Za higijenu su izdvajali 462 kune, za odijevanje 854, dok je na stanovanje (režije, obnova kucanskih aparata i namještaja) otišlo 1.856 kuna. Troškovi stanovanja obuhvacaju prosjecne režijske troškove za stan od 60 kvadrata te troškove obnavljanja kucanskih aparata i namještaja, dok režijski troškovi obuhvacaju troškove struje, vode, grijanja, cistoce, komunalne naknade i doprinose za zajednicku pricuvu zgrade.
Za prijevoz je u Puli bilo potrebno izdvojiti 740 kuna, a na kulturu (jedan mjesecni odlazak u kino, redovito citanje jednog mjesecnog casopisa i svakodnevno citanje jednog dnevnog lista) valjalo je potrošiti 315 kuna.
Umirovljenicka košarica 3.600 kuna
Potrošacka košarica za troclanu pulsku obitelj u srpnju je iznosila 5.384 kune, odnosno 1.800 kuna manje nego za cetveroclanu. Prosjecna mjesecna placa isplacena u lipnju, po podacima Državnog zavoda za statistiku, iznosila je 5.425 kuna, odnosno 29 kuna više u odnosu na mjesec dana ranije.
Unatoc tome, prosjecnom placom moguce je pokriti tek 80 posto prosjecne mjesecne košarice za cetveroclanu obitelj. To je, doduše, 0,39 posto više nego u lipnju, ali samo zahvaljujuci tome što je prosjecna neto placa veca za tih 30-ak kuna.
Valja istaknuti da je najmanja pokrivenost košarice prosjecnom placom upravo u Puli, tek 75,5 posto, u Vukovaru je gotovo 77 posto, a Rijeci nešto manje od 80 posto. Svi ostali gradovi imaju bolji omjer place i troškova života, iznad 83 pa i 85 posto.
Ukljuce li se troškovi podstanarstva, koji nisu ukalkulirani u košaricu, tada bi ona u prosjeku iznosila 8.583,8 kuna, a pokrivenost prosjecnom neto placom bila bi tek 63 posto.
Sindikati su izracunali i potrošacku košaricu za dvoje umirovljenika koji žive u vlastitom stanu. Ona iznosi 3.637 kuna, dok je prosjecna mirovina isplacena u srpnju tek 2.156. Takvom se mirovinom može pokriti samo 59 posto potrošacke košarice. Kao sol na ranu može zvucati podatak da je prosjecna dužnosnicka mirovina u srpnju iznosila tek nešto manje od devet tisuca kuna.
Hrvatski radnik placom može kupiti tek pola kvadrata stana
Nezavisni hrvatski sindikati mjesecnoj košarici priložili su i pokazatelje zaduženosti. Po toj tablici, krediti stanovništvu krajem svibnja premašili su 128,3 milijarde kuna. Na broj od 4,4 milijuna stanovnika ispada da je po stanovniku izdano gotovo 29 tisuca kuna kredita. Svaka obitelj, po podacima ovog sindikata, ima 102 tisuce kuna kredita.
Kada se zna da zaposlenih ima 1,4 milijuna, tada ispada da je svaki zaposlenik opterecen kreditom u visini od 90,5 tisuca kuna.
Zanimljivo je izdvojiti i podatak da je prosjecna cijena stana od 50 kvadrata 590 tisuca kuna te da prosjecni radnik treba raditi više od devet godina za takav stan, jer prosjecnom placom mjesecno može kupiti tek 0,46 kvadrata.