Tko se skriva iza "nicknameova" i kakve su mu namjere, kome otkrivamo svoje podatke, a djeca možda i svoje intimne tajne? Znamo li što naša djece gledaju on-line i kako ih kontrolirati, samo su neka od pitanja koja se nameću roditeljima čija su djeca dio sve više digitaliziranog svijeta?
Može li se naše povjerenje zlorabiti i koliko se to često čini, djelomično je pokazalo i preliminarno istraživanje o korištenju informacijsko-komunikacijskih tehnologija provedeno među djecom od 11 do 19 godina starosti u 34 škole u Hrvatskoj. Ono je, naime, pokazalo da je više od polovine anketirane djece doživjelo neki od oblika uznemiravanja na internetu što je dovoljan razlog da mladu generaciju podučimo koje su koristi ali i opasnosti novog, digitalnog doba.
Da Internet bude dobro i sigurno mjesto
Ususret Međunarodnom Danu sigurnijeg interneta, koji se obilježava u utorak 9. veljače, prošloga su tjedna u Zagrebu predstavljeni preliminarni rezultati nacionalnog istraživanja o korištenju informacijsko-komunikacijskih tehnologija djece i mladih u Republici Hrvatskoj, a kojeg je financirala Europska unija u sklopu projekta "Safer Internet Centre Croatia - Making internet a good and safe place". Istraživanje je provedeno u organizaciji Centra za nestalu i zlostavljanu djecu iz Osijeka, Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera iz Osijeka, Filozofskog fakulteta Osijek, Grada Osijeka te Ureda za udruge Republike Hrvatske, a uz potporu Europske Komisije te domaćih partnera Microsoft Hrvatska i Vipneta.
Istraživanje autorica doc. dr. sc. Daniele Šincek, dr. sc. Jasmine Tomašić Humer, Ivane Duvnjak i Marije Milić predstavila je Ivana Duvnjak, asistentica na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Osijeku navodeći da je ono obuhvatilo 7.000 ispitanika i provedeno je krajem prošle godine u osnovnim i srednjim školama u 22 hrvatska grada. Trenutačno su, kako je rečeno, obrađeni podaci o ukupno 2.250 sudionika istraživanja, djece i mladih u dobi od 11 do 19 godina, iz 34 škole u Hrvatskoj.
U tjednu dva, vikendom i pet sati on-line
- Rezultati na ovom uzorku ukazuju da sudionici istraživanja u svom domu u prosjeku imaju šest uređaja koji imaju pristup internetu, a preko 67 posto sudionika navodi kako im je internet stalno dostupan. Sudionici u najvećoj mjeri internetu pristupaju putem mobitela - njih 75 posto. Također, rezultati ukazuju da djeca i mladi u prosjeku na internetu provode dva sata dnevno, dok vikendom učenici provode tri, a srednjoškolci čak do pet sati dnevno, rekla je Duvnjak.
U okviru istraživanja učenici su odgovarali i na pitanja o uznemiravanju na internetu. Tako 12 posto učenika navodi da je bar jednom doživjelo da netko podijeli njihovu video snimku, a da ih nije zamolio za dopuštenje, dok 52 posto navode da su bar jednom doživjeli da ih drugi ogovaraju na internetu. Očekivano, manje ispitanika priznaje svoje sudjelovanje u uznemiravanju drugih putem interneta, a tek njih pet posto je izjavilo kako je barem jednom namjerno slalo viruse elektroničkom poštom, a čak 55 posto učenika je internet koristilo za ogovaranje drugih. Polovica ispitanika navodi da u zadnjih godinu dana nije doživjela neugodna iskustva na internetu, a deset posto ispitanika navodi da u takvim situacijama ne traži pomoć. Njih 20 posto za pomoć se obraća roditeljima, 34 posto prijateljima, deset posto dečku ili djevojci, dok tek dva posto pomoć traži od djelatnika škole što ukazuje na problem nedostatnog povjerenje djece i mladih u roditelje, a osobito djelatnike škole.
Centar za sigurniji internet
- Svijet postaje sve više digitaliziran, tehnologija je dostupna velikom dijelu populacije i procjene su da će 2019. na svijetu biti 2,5 milijarde pametnih telefona, tableta i 2u1 uređaja s kojih je lako doći do raznovrsnih sadržaja. Stoga smatramo da je edukacija mladih esencijalna, kako za razvoj pojedinca tako i za razvoj društva, rekao je na predstavljanju rezultata Ivan Vidaković, direktor Microsofta Hrvatska dodajući da je jedan od ciljeva projekta i osnivanje Centra za sigurniji Internet koji će imati pozivni centar za savjetovanje djece i roditelja, kao i pozivni centar za primanje informacija javnosti vezane uz ilegalni sadržaj na internetu. U sklopu projekta koji traje 18 mjeseci predviđen je i razvoj mobilne aplikacije koja će educirati djecu o sigurnom korištenju interneta, zaštiti osobnih podataka i zaštiti na internetu.
Predavanja putem Skypea
U cilju promicanja sigurnije i odgovornije upotrebe on-line tehnologije i mobilnih uređaja među djecom i mladima Dan sigurnijeg interneta obilježit će se brojnim aktivnostima u školama širom Hrvatske. Organizator projekta, Centar za nestalu i zlostavljanju djecu uz potporu Europske Komisije te domaćih partnera Microsoft Hrvatska i Vipneta na taj dan organizirat će predavanja uživo i putem Skypea na temu sigurnosti i pametnog korištenja interneta, a sve s ciljem educiranja mladih o odgovornijoj upotrebi tehnologije. Na predavanjima će sudjelovati više od 60 škola diljem zemlje.
Nasilje "pod maskama"
Nasilje preko interneta, u svijetu poznato kao cyberbullying, opći je pojam za svaku komunikacijsku aktivnost cyber tehnologijom koja se može smatrati štetnom kako za pojedinca, tako i za opće dobro. Tim oblikom nasilja među vršnjacima obuhvaćene su situacije kad je dijete ili tinejdžer izloženo napadu drugog djeteta, tinejdžera ili grupe djece, putem interneta ili mobilnog telefona.
Nasilje se može događati unutar "chat soba" koje su među mladima vrlo popularan način komunikacije, raznih foruma ili blogova ili pak putem društvenih mreža poput popularnog Facebooka. Ono što im je zajedničko jest korištenje nadimaka koje posjetitelji sami izaberu, što im pruža anonimnost. Anonimnost ljudima omogućuje da budu otvoreni i podijele s drugima stvari koje bi im bilo neugodno izreći nekome tko ih poznaje. Međutim, anonimnost može biti i otvorena pozivnica svima koji žele zloporabiti takav način komunikacije. Moramo zapamtiti da nisu svi korisnici interneta dobronamjerni, a od nekih se mogu doživjeti i velike neugodnosti. Netko na chatu, forumu ili blogu može vrijeđati, prijetiti i/ili pisati o drugima stvari koje nisu istinite ili koje su privatne i tajne.
Stručnjaci ističu da internet briše društvene kočnice. Dopušta djeci da govore i čine stvari koje ne bi mogli napraviti u interakciji "licem u lice", i ona imaju osjećaj da neće morati odgovarati za takva ponašanja na način na koji bi inače odgovarali za, primjerice, javno izrečene riječi. To im daje lažan osjećaj sigurnosti ali i moći, upozoravaju stručnjaci na stranicama Poliklinike za zaštitu djece Grada Zagreba.
KRATKI SAVJETI ZA DJECU
1. Nikad ne daj osobne informacije na internetu, bilo na chatu, blogovima ili osobnim web stranicama.
2. Nikad nikome, osim roditeljima, ne reci svoju lozinku, čak ni prijateljima
3. Ako ti netko pošalje zlonamjernu ili prijeteću poruku, nemoj odgovoriti. Pokaži je odrasloj osobi kojoj vjeruješ.
4. Ne otvaraj e-mailove koje ti pošalje netko koga ne poznaješ
5. Ne stavljaj na internet ništa što ne želiš da vide tvoji prijatelji iz razreda, čak ni u e-mailu.
6. Ne šalji poruke kad si ljut. Prije nego što klikneš zapitaj se kako bi se ti osjećao da primiš tu poruku
7. Pomozi djeci koju na taj način zlostavljaju tako da ne prikrivaš nasilje i odmah obavijestiš odrasle.
8. Na internetu poštuj pravila ponašanja kao i u svakodnevnom životu.
KRATKI SAVJETI ZA RODITELJE
1. Pronađite vremena za djecu. Nemojte koristiti računalo i internet umjesto dadilje.
2. Naučite više o računalima tako da možete razgovarati s djecom o njima zanimljivim temama.
3. Ograničite korištenje računala na jedan ili dva sata dnevno
4. Razgovarajte s djetetom o opasnostima interneta i poučite ga da ne daje osobne podatke ni fotografije na internetu te da ne dogovara susrete s nepoznatim ljudima. Ako se dijete jako želi susresti s osobom koju je upoznalo preko interneta, onda to mora biti na javnom mjestu i u prisutnosti roditelja.
5. Stavite računalo u dnevni boravak, ne u dječju sobu. Tako možete nadgledati djecu dok su na internetu i vidjeti koje stranice posjećuju
6. Pazite da vaše dijete ne provodi previše vremena ispred računala.
7. Potičite korištenje računala kao oruđa za učenje i druženje, a ne isključivo za zabavu
8. Upoznajte njihove internetske prijatelje onoliko koliko poznajete i ostale prijatelje
9. Naglasite djeci da oni nisu krivi ako su žrtve virtualnog nasilja. Recite da im nećete zbog toga oduzeti pravo na korištenje računala – to je glavni razlog što djeca ne govore odraslima kad su žrtve nasilja na internetu
10. Vaša djeca mogu znati više od vas o tehnologiji, ali vi znate više o životu. Dopušteno vam je postaviti pravila i tražiti njihovo poštivanje. Vi ste još uvijek roditelj!
11. Informirajte se i o programima koji filtriraju web stranice za koje ne želite da budu dostupne vašem djetetu. Većina tih programa mogu se kupiti preko interneta, a neki su i besplatni. Neki internet preglednici (Internet Explorer) imaju ugrađene filtre koji se mogu uključiti kako ne bi dopuštali pristup stranicama određena sadržaja. Najčešće korišteni filtri su ContentProtect, CYBERsitter i NetNanny.
(Borka PETROVIĆ)