Više od 300 kandidata želi u EU-parlament

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Za nešto manje od mjesec dana, 14. travnja, hrvatski birači će prvi put izaći na izbore za Europski parlament te izabrati 12 predstavnika u Europi. Ovi su izbori ujedno obveza Hrvatske kao nove članice, a već iduće godine Hrvati će ponovno na birališta, kada će opet odlučivati o članovima EU-parlamenta iz Hrvatske, budući da se 2014. održavaju redovni europski izbori u svim državama članicama Unije.

To bi značilo da će 12 kandidata koje odaberemo na skorašnjim izborima u travnju u Europarlamentu zastupati interese Hrvatske nepunih godinu dana jer im se mandat aktivira nakon 1. srpnja i traje sve do redovnih europskih izbora na razini svih 28 članica, koji će se održati u lipnju 2014.

Državno izborno povjerenstvo (DIP) primilo je ukupno 28 kandidacijskih lista za EU-izbore, a konačan broj pravovaljanih listi bit će poznat danas. Naime, taj broj može biti manji u slučaju da se nakon provjere utvrdi da pojedine ne ispunjavaju sve potrebne uvjete. No, i sam broj pristiglih lista dovoljno pokazuje koliko je stolac u EU-parlamentu poželjan.

Na 28 predanih lista ima 336 kandidata, od kojih je 13 iz Istre. Na listi HDZ-HSPAS-BUZ-a je Ivan Bubić, na listi SDP-HNS-HSU-a je Marino Baldini, na listi Hrvatskih laburista William Negri, na listi A-HSS Bruno Langer, na listi grupe birača su Ivan Jakovčić, Darko Lorencin, Giovanni Cernogoraz i Viviana Benussi, na listi SRP-a su Vladimir Kapuralin, Jasna Tkalec i Davor Rakić, na listi Akcije mladih Ivana Griparić, a na listi Pokreta za modernu Hrvatsku Željko Popović.

Među profiliranim ili parlamentarnim strankama značajan je i broj onih prosječnim biračima potpuno nepoznatih pa je ovo dobar uvod za lokalne izbore.

Članovi Europskog parlamenta iz Republike Hrvatske biraju se po razmjernom izbornom sustavu i uz korištenje preferencijalnog glasovanja, a cijela Hrvatska organizirana je kao jedna izborna jedinica. To ove izbore čini jedinstvenima u hrvatskom izbornom zakonodavstvu i njegovoj praksi otkako se u zemlji provode višestranački demokratski izbori. (piše D. BAŠIĆ-PALKOVIĆ)

VIŠE ČITAJTE U TISKANOM IZDANJU


Podijeli: Facebook Twiter