Ucenje, osobito ono u koje je potrebno uložiti dulje vremensko razdoblje, pozitivno utjece na zdravlje, unatoc stresu zbog potencijalnih ispita, jer regulira tlak, sprecavajuci na taj nacin bolesti poput srcanog i moždanog udara ili otkazivanja rada bubrega, ustanovili su nedavno znanstvenici s americkog Sveucilišta Brown u Rhode Islandu.
Rezultati istraživanja objavljeni su u internetskoj verziji casopisa BMC Public Health, a ono je takoder pokazalo da je spomenuta veza izraženija kod žena nego kod muškaraca.
Znanstvenici istraživanje temelje na podacima prikupljanim tijekom 30 godina na gotovo 4.000 osoba koje su podijelili u tri kategorije: one s niskim stupnjem obrazovanja (12 ili manje), sa srednjim stupnjem naobrazbe (17 i više godina) te s visokim stupnjem obrazovanja (17 i više), a potom su izracunali prosjecan sistolicki tlak u tom razdoblju.
Ustanovljeno je da su žene s niskim stupnjem obrazovanja imale za 3,26 milimetra žive (mmHg) viši tlak od onih s višim stupnjem naobrazbe. Kod muškaraca je ta razlika iznosila 2,26 milimetra žive.
Unatoc tomu što su drugi cimbenici, poput pušenja, uzimanja lijekova za sniženje tlaka i konzumiranja alkohola uzimani u obzir tijekom istraživanja, ucinak veze izmedu obrazovanja i tlaka i dalje je bio ocigledan, ali na nižoj razini.
Utvrdeno je da osobe koje provedu krace vrijeme uceci obicno obavljaju stresnije poslove koji se povezuju s povišenim krvnim tlakom. Manje obrazovane žene sklonije su depresiji, imaju vece izglede da budu samohrane majke i da žive ispod praga siromaštva, pokazalo je istraživanje.