Koliko često kupujemo robu koja nam nije potrebna? Stručnjaci za psihologiju kupovine, marketinški profesionalci i udruge za zaštitu potrošača slažu se u ocjeni da nam trgovci pri svakodnevnoj kupnji postavljaju previše "zamki" zbog kojih kupujemo nepotrebne predmete i robu koju uopće nismo planirali nabaviti.
"Trikova" je bezbroj, od uobičajenog stavljanja slatkiša pored blagajni, tako da ih djeca mogu sama trpati u kolica za kupnju, do "skrivanja" osnovnih živežnih namirnica, poput šećera i brašna, da bi uz njih kupili još ponešto.
"Ponašanje ljudi kao potrošača pod snažnim je utjecajem brojnih faktora iz vanjske sredine, ali i načina na koji oni vide sebe i svoju sredinu", naglašava dr. Radmila Jovičić, autorica više stručnih radova o psihologiji potrošača.
Domaći kupci u tolikoj su mjeri izloženi trgovačkim manipulacijama da u udrugama potrošača otvoreno govore o kršenju njihovih prava, ali i zakonskih propisa.
"Veliki broj kršenja prava je u tome što u pojedinim trgovinama cijena nije istaknuta ispod proizvoda ili je toliko nejasno da ne možemo zaključiti o kojem se proizvodu radi", napominje Tanja Popović Filipović iz Centra za edukaciju i informiranje potrošača.
Istraživanja provedena u četiri velika supermarketa u Velikoj Britaniji pokazuju da su kupci, bez obzira što su imali precizne liste za kupovinu onoga što im treba, potrošili mnogo više od planiranog novca i kupili puno više od potrebnog.
Poznato je, primjerice, kako potrošači koji zajedno kupuju istražuju veću površinu trgovina i skloniji su potrošiti više nego što su planirali. Potvrđeno je da smještanje neke robe u razini očiju povećava prodaju tog proizvoda, te da osnovna ili često kupovana roba smještena u stražnjem dijelu trgovine privlači kupce. Isto tako, kada se potrošačima žuri, oni u vremenskoj stisci skraćuju traganja za željenim proizvodima, ne biraju i kupuju impulzivno.
Označavanje proizvoda alarmantno crvenim bojama, s oznakom "popust", jedan je od trikova koji uvijek pali, pa čak i ako se ne radi o značajnijem popustu. Važno je znati kako se proizvodi slažu s lijeva na desno (od jeftinijih prema skupljima), da su najjeftiniji na dnu police u supermarketu, te kako se mlijeko i kruh stavljaju pored drugih proizvoda koji nemaju tako dobru prođu.
Pored kruha često se prodaju salame i naresci, kako bi kupci dodatno ogladnjeli, dok se uz pelene stavlja pivo. Svježe voće trgovački lanci smještaju uz dobro osvijetljene ulaze u trgovine, kako bi nas zavaralo "svježinom" i "zdravim" izgledom.
Akcijske cijene i proizvodi na popustu oglašavaju se odmah na ulazu u supermarket, kako ga ne bismo zaboravili staviti u košaricu ili kolica za kupnju. (D. GRAKALIĆ)
CIJELI TEKST PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU.