Velike kiše koje su zahvatile Istru nakon dugog sušnog razdoblja prouzročile su štete na poljoprivrednim terenima s određenim nagibima, a posebno tamo gdje se zemljište obrađuje, u vinogradima, voćnjacima, maslinici, pa i na ratarskim površinama, stoga što je došla ogromna količina vode odjednom na površinu. Te erozije su se kroz povijest, kaže pročelnik županijskog odjela za poljoprivredu Milan Antolović, rješavale izgradnjom suhozida koji su danas polako napušteni, dobrim dijelom porušeni.
- Posebno područje od Pazina do Poreča, Tinjanština cijela je dobila tako velike količine oborina da su plivali dolci ili vale, da su zemljišta doslovce odnesena s pojedinih područja, napravljene su vododerine, a takve poljoprivredne površine dok se ne saniraju teško su upotrebljive. Poplavljeni su podrumi, gospodarski objekti, zgrade. Na području Općine Tinjan se popisuju štete i vidjet ćemo da li će se stvoriti pretpostavke za proglašenje elementarne nepogode. Velike su štete na grožđu posebno zato što je bilo i nešto tuče pa je došlo do truleži grožđa, štete su i na gospodarskim objektima, a nastale su i štete uslijed erozije zemljišta, izjavio je Antolović.
Na pojedinim mikro lokalitetima, ističe Antolović, oborine su prelazile 200, 250 milimetara po četvornom metru u vrlo kratkom vremenu. Bujične vode nosile su dijelove lokalnih cesta, rušile suhozide, poplavile kuća i dvorišta. Pijavice su lomile drveća i otkrivale gospodarske objekte. Hrastovi od dva metra promjera slomljeni su na visini od dva, tri metara od zemlje što se u unutrašnjoj Istri nije praktički nikada događalo.
- Očito je da ćemo se narednih godina suočavati sa vremenskim ekstremima o kojima će trebati početi polako voditi računa i unaprijed planirati obranu od takvih poplava, kaže Antolović. (G. ČALIĆ ŠVERKO)