Iako ce hrvatski gradani ovog ponedjeljka biti "poštedeni" novog poskupljenja naftnih derivata, najavljeno skorašnje poskupljenje struje, a zatim i plina, moglo bi biti još jedan težak udarac za ionako optereceno hrvatsko gospodarstvo, a posebice za životni standard gradana. Medutim, pravo je pitanje koliko su cijene energenata u Hrvatskoj realne i u skladu s hrvatskim mogucnostima.
Energetski strucnjak dr. Branimir Molak smatra da apsolutno nema nikakvog razloga za poskupljenja naftnih derivata, plina i elektricne energije u Hrvatskoj.
- Politicari cijelo vrijeme tvrde da energenti u Hrvatskoj moraju poskupjeti jer su poskupjeli u svijetu. To je krivotvorina i jednostavno nije istina jer nafta i plin u svijetu nisu poskupjeli, tvrdi Molak, koji posebno ne vidi opravdan razlog za poskupljenje elektricne energije jer tvrdi da osnovni energenti iz kojih HEP proizvodi elektricnu energiju, hidroenergija i fosilna goriva, nisu poskupjeli.
Iako u HEP-u nitko ne želi za sada prognozirati koliko bi struja kod nas mogla poskupjeti, to ce opet u konacnici ovisiti o mišljenju regulatora, tocnije HERA-e te Ministarstva gospodarstva i Vlade. Naime, jedino cijene struje i plina za kucanstva u Hrvatskoj nisu prepuštene tržištu, nego ih u konacnici donosi politika.
- Elektricna energija ce poskupjeti onoliko koliko ce onima koji odreduju njezinu cijenu trebati novca. Isto je i s cijenama naftnih derivata i plina, a to nema nikakve veze s cijenama energenata u svijetu, naglašava Molak.
Podsjetimo, Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja gdje konacnu odluku o korekciji cijena struje i plina za kucanstva ne donosi strucno tijelo kao što je regulatorna agencija, nego Ministarstvo gospodarstva, odnosno Vlada. No, to ce se, posve sigurno, morati promijeniti ulaskom u EU.
Onog trenutka kad HEP bude dostavio Hrvatskoj regulatornoj agenciji svu dokumentaciju vezanu uz zahtjev za poskupljenje, HERA-i treba dva-tri tjedna da bi sve analizirala i dala svoje mišljenje, koje onda Vlada može, a ne mora uvažiti. Ako bi HERA i dala suglasnost za podizanje cijene, onda Vlada eventualno poskupljenje, koje ce sigurno biti izmedu 10 i 20 posto, može odobriti u cijelom iznosu, što bi predstavljalo novi udar na standard.
Ako se usporedi cijena struje u Hrvatskoj prema onima u EU-u, vidljivo je da hrvatski gradani trenutno placaju jednu od najnižih cijena. Dok kilovatsat placamo 0,11 eura, prosjecna cijena u zemljama EU-a je 0,18 eura. U Sloveniji cijena kilovatsata je 0,15 eura, u Austriji 0,19, Madarskoj 0,17, dok je primjerice u Italiji cak 0,27 eura. Najjeftiniju struju placaju Bugari 0,09 eura, a Rumunji, Estonci i Latvijci 0,11 eura, kao i Hrvati.
U EU-u je od 2010. do sredine prošle godine poskupio plin. Kucanstva clanica EU-a placala su oko sedam posto skuplji plin, a industrija do 13 posto. Istovremeno, struja je industriji poskupjela za prosjecnih pet, a kucanstvima za sedam posto. Kucanstva u RH imaju i niže cijene prirodnog plina od onih u zemljama EU-a. Samo nekoliko zemalja ima jeftiniji prirodni plin od nas, što je dijelom i opravdano jer, gledajuci proizvodnju prirodnog plina po stanovniku, Hrvatska zauzima visoko 6. mjesto medu zemljama EU-a. (D. BOROŠ/Novi list)