Globalna ekonomska kriza može imati golem, negativan ucinak na mirovinske sustave u regiji, a bit ce veoma teško održati životne uvjete onima koji primaju minimalne mirovine, starijim ljudima, posebice ženama na zapadnom Balkanu, koji ne primaju nikakvu mirovinu. Stanovanju ce u krizi biti potrebno pridati vecu pozornost kao dijelu socijalne politike, iako ce biti teško održati socijalno stanovanje kao prioritet. Osim toga, može se ocekivati i povecanje broja beskucnika. Sve to stoji u dokumentu «Društveni ucinci globalne ekonomske krize» što ga je za UNDP izradila skupina strucnjaka predvodena dr. Paulom Stubbsom sa zagrebackog Ekonomskog instituta. U njemu se posebno obraduje utjecaj krize na ranjive skupine i to s aspekta siromaštva, socijalne iskljucenosti i tržišta rada.
Veliku pozornost autori su pridali stambenoj politici kao mogucem generatoru socijalnih problema. Naime, stanovanje u zemljama regije uglavnom nije tretirano kao kljucni element socijalne politike vec je uvelike prepušteno tržištu. Posljedica toga bit ce dodatni fiskalni pritisak na socijalno stanovanje, gdje postoji, a posebno ugrožena grupa bit ce oni koji ne budu mogli vracati kredite. Takvi bi dijelom mogli postati i beskucnici, što je društveno posebno opasno jer zemlje regije nemaju iskustava niti razvijenih politika za beskucnike. Moguce, cak vjerojatne, socijalne posljedice su i raspadanja obitelji koje nece moci vracati kredite, povecanje napetosti unutar domacinstava, pa i povecanje nasilja unutar obitelji.
Gotovo je sigurno da ce novcane doznake od clanova obitelji koji rade u inozemstvu biti smanjene. Najmanji rizik te vrste jest u Hrvatskoj jer ovdašnje stanovništvo i inace najmanje ovisi o doznakama iz inozemstva. Medutim, taj bi problem mogao biti itekako velik u BiH, Albaniji i na Kosovu cije stanovništvo u znatnoj mjeri ovisi o pomoci iz inozemstva. Restrukturiranje tržišta rada posebno ce pogoditi Rome, mlade, slabije obrazovane, žene, starije i invalide. Posebno opasno moglo bi biti daljnje raslojavanje medu regijama. Siromaštvo ionako nije jednako rašireno u prostoru, a ako kriza potraje, te ce razlike postati još vece, odnosno one ce «postati nevjerojatno teške za reducirati».