Prema analizi broja studenata na fakultetima, prijavama nezaposlenih, iskazanim potrebama poslodavaca te prognozi potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima, u Istri je prijeko potrebno smanjiti upise na studij ekonomije jer mladih ove struke ima dovoljno, vjerojatno i previše, pa mnogi od njih teško nalaze posao u struci.
Ako se pak buduci brucoši žele lakše zaposliti, trebali bi ove jeseni upisati studij medicine, stomatologije, elektrotehnike, informatike, strojarstva, geodezije ili socijalnog rada, ovisno o tome hoce li živjeti i raditi u Labinu, Puli ili Pazinu.
Ako su pak skloniji studiranju jezika, prvi im izbor treba biti engleski, a buduci da u školama nedostaju i nastavnici kemije, biologije, geografije, matematike, fizike i glazbene kulture, studij ovih nastavnickih smjerova gotovo su sigurna karta za posao nakon diplome.
Pokazuje to analiza Hrvatskog zavoda za zapošljavanje koja se vec drugu godinu zaredom provodi u cijeloj državi da bi se na temelju Vladine uredbe dala preporuka za upisnu politiku za fakultete, ali isto tako i za strukovne srednje škole jer je jedna od mjera izlaska iz krize upravo uskladivanje obrazovanja s potrebama tržišta rada.
Kvote za studij ekonomije potrebno je smanjiti u cijeloj državi jer se pokazalo da stvaraju suficitarni kadar koji nakon studija masovno završava na Zavodu za zapošljavanje.
- Premda su jasne i izravne, preporuke su samo preporuke, a hoce li imati utjecaja na obrazovnu politiku, ovisi o Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta. Zavod nema ingerencije narediti fakultetima ili školama smanjene upisne kvote, objašnjavaju u pulskom Zavodu za zapošljavanje.
Dokument HZZ-a koji detaljno analizira svaki dio Istre pokazuje da bi na Puljštini, osim ekonomista, upise trebalo reducirati i na studiju predškolskog odgoja, zatim talijanskog i hrvatskog jezika te povijesti, ali isto tako i prava.
Iako se preporuke HZZ-a ne odnose na specifican fakultet, jer mladi mogu studirati ekonomiju ili talijanistiku i u Zagrebu ili Rijeci, ipak, jasno je vec na prvi pogled da se svi ovi programi koji stvaraju suficitaran kadar u Istri, izuzetak je pravo, provode na pulskom i jedinom istarskom Sveucilištu Jurja Dobrile.
No, pitanje je kakvo bi to visoko obrazovanje bilo kad bi se vodilo iskljucivo gospodarstvom. Tada bi latinski, grcki ili pak filozofija koji su temelj zapadne civilizacije postali nepotreban višak jer u sadašnjosti nicemu ne služe! (Maša JERIN)
VIŠE U TISKANOM IZDANJU OD NEDJELJE.