Odličnim glazbeno-poetskim recitalom "Versibus Unitis" Daniela Načinovića i klavirskom interpretacijom valcera Franca Lehara iz 1894. "Le belle Polesane" u izvedbi Elde Krajcar Percan, prekjučer je na pulskom Sajmu knjiga u Istri počela promocija knjige "Carska i kraljevska mornarica u Puli i na Jadranu od 1856. do 1918.".
U izdanju pulskog Društva "Viribus Unitis", riječ je o zborniku 19 radova osmorice autora - Erwina Schatza, Branka Perovića, Stanka Piplovića, Dietera Winklera, Daniela Načinovića, Zvonimira Freivogela, Vladimira Njegovana i Bruna Dobrića, koji na više od 300 stranica, s oko 150 fotografija, nacrta, karata i priloga rekonstruira Pulu kao nekadašnju carsku luku i morsku prijestolnicu, od gradnje Arsenala do kraja Velikog rata. Knjiga je dvojezična, na hrvatskom i njemačkom jeziku, i to zato što, kako je rekao njen urednik Bruno Dobrić, izlazi u susret svim onim brojnim potomcima 17.000 austrougarskih mornara i časnika, pripadnika deset naroda i narodnosti.
Povjesničar dr. sc. Darko Dukovski kazao je da su ovu knjigu pisali ljudi koji nisu profesionalni povjesničari , ali da su im radovi vrlo detaljni, dodajući: "Ova je knjiga uspješna dokumentacija mornarice u glavnoj ratnoj luci, napravljena na stručan i pomalo nostalgičan način". Spočitnuo joj je izostanak prikazivanja teškog turobnog života mornara jer, dodao je, "nisu to bili samo valceri".
- Pula je grad izgubljenog identiteta odnosno grad koji traži identitet. Razlozi su jasni - egzodusi nakon Prvog i Drugog svjetskog rata. Moderna povijest Pule ne može se shvatiti bez znanja o povijesti mornarice u Puli, čiji je broj stanovnika od 1856. do Prvog svjetskog rata, porastao 60 puta, od 1.000 na oko 60.000 stanovnika. Želimo Puli vratiti pomorsku orijentaciju. Pula je danas nije lučki, a kamoli pomorski grad, kazao je urednik knjige Bruno Dobrić.
Umirovljeni inženjer Helmuth W. Malnig sa suzama u očima prisjetio se svog djeda koji je služio carsku mornaricu u Trstu, kazavši da nas "naša zajednička povijest prati u stopu; vidljiva je u mnogo toga, građevinama, literaturi i želimo je i dalje njegovati" . (Z. ANGELESKI)