Istrani ovih dana cešce zalaze u vlastite vinske podrume gdje se dogada važan proces - radanje vina. Tradicionalisti u kucnoj radinosti uporno ne odvajaju drop od mošta danima, dok novi vinari kroce svojim putem velikim koracima. U kvalitetu i tehnologiju istarski vinari ulažu svake godine velike novce unatoc recesiji. Ipak, ne odbacuje se niti ono staro. Na veliko se vracaju i sade autohtone sorte. Osim malvazije, tu je i muškat, croatina ili hrvatica i mnoge crne sorte koje najbolje uspijevaju na crvenici, bolje od bijelih, posebice za sušnih godina kakve su sve cešce. Na tržište izlaze skupocjene botelje vina najviše kategorije iz podruma malih vinara, ali i velikih firmi, koje su se okrenule kvaliteti.
Fascinirao me je ovih dana podrum Agrolagune. U spremištu za barikiranje vina naslagano je 450 hrastovih bacvica, svaka zapremine 225 litara. Uskoro, kada za mjesec dana prošire podrum, stiže još 150 barrique. U njima je vec osam mjeseci pohranjeno vino, a prije Božica pretocit ce ih u botelje koje još neko vrijeme moraju odležati. Vina se tako u bacvama oplemenjuju taninom iz hrasta što uglavnom "paše" crnim sortama. Izmedu ostalih tu zrije i vino Castello što je kupaža sa 70 posto cabernet sauvignona i 30 posto syraha. Cabernet daje notu šumskog voca, a syrah pikantnost, pa se preporuca uz jela s crvenim mesom, uz sireve, pršut te ribu i meso s roštilja. Iz Agrolaguninog podruma izašao je i Festigia merlot 2007, najnagradivanije hrvatsko vino. Prije punjenja u botelje bacve ce se odabrati prema organoleptickim svojstvima. Posao je to koji treba filigransku preciznost, možemo zakljuciti iz price Miroslava Latala, enologa.
U ovom se podrumu za barikiranje vina cuvaju na temperaturi od 16 do 19 stupnjeva uz vlažnost od 85 posto. Na cijenu konacnog proizvoda zasigurno utjece i to da svaka od ovih francuskih bacvica visoke kvalitete košta 650 eura, a nakon tri godine možete je baciti. Odnosno više nema dovoljno tanina za proizvodnju takve vrste vina. U Francuskoj cijena iskorištene bacve je 25 do 30 eura.
U vinogradima nedaleko od Poreca ove jeseni prvi puta beru hrvaticu ili croatinu, staru istarsku sortu od koje se dobiva rose vino. Prvi se puta proizvodi i ekološki teran i ekološka malvazija, vino proizvedeno od grožda prema strogim uvjetima uzgoja u kojem nema upotrebe ekološki neprihvatljivih supstanci. Od autohtonih sorti spomenimo i to da u Agrolaguni drugu godinu za redom beru posebno vrijedan istarski muškat ruža kojeg uzgajaju ne pet hektara.
-Poticajno je raditi u vinskoj regiji jer zdrava konkurencija postavlja više ciljeve, veli Goran Kramaric, koji je na celu ove porecke tvrtke.