Našim starima, ali počesto i nama danas, zavičaj je cijeli svijet. Što je izvan zavičaja, to je skoro kao izvanzemaljsko. Kad se o nekoj vinskoj slici našeg šireg zavičaja radi, u koje god mjesto da dođete reći će vam da se ondje od davnina uzgajaju te i te sorte vinove loze, nikad više od četiri-pet. To ne znači da se u cijeloj Istri uzgaja (ili se, bolje reći, nekad uzgajalo) 80 ili 100 sorti vinove loze, jer mnogi od tih naziva su sinonimi.
Nažalost, brojnost sorti vinove loze u istarskoj vinogradarskoj tradiciji ne znači da je ta tradicija bogata i tipovima vina.
Naprotiv, u većini istarskih konoba miješalo se sve što je bilo u vinogradu. U boljim slučajevima sve bi se bijele sorte izmiješale u jedno bijelo vino, a sve crne u jedno crno vino, no bilo je čak i domaćinstava u kojima bi se izmiješalo sve skupa, i bijele i crne sorte.
U prošlosti se domaće vino kategoriziralo u "vino za prodat", "vino za fešte", "vino za goste", "vino za svaki dan", čak uz poneke specijalne kategorije, kao primjerice "vino iz male bačvice samo za gospodara", ili "bocunić za popa (doktora, advokata)", a u tom bocuniću je najčešće bio teran.
Istarska vinska tradicija poznaje i "vino za težake", koje se radilo od sorte brajdenica ili duranija, imalo je malo alkohola pa su se radnici na žetvi, košnji ili berbi njime mogli krijepiti bez opasnosti da će se napiti i upropastiti posao.
Danas je istarska vinska priča odmakla jako daleko. Iako je vinogradarsko-podrumarsko umijeće jako napredovalo, dobro vino i danas je rezultat jako mnogo uloženog rada i truda.
Martinja je simbolična prekretnica u gospodarskoj godini istarskoga sela. Pretakanje vina o Martinji zadnji je važniji posao što ga svaki dobar gospodar mora obaviti pred zimu, a slijedi kratko razdoblje mira na gospodarstvu. Očekuje se dolazak Božića, s kojim će početi i kolinja odnosno "praščevine", prvi važniji gospodarski poslovi u novoj godini.
Nuđenje svoga vina na kušanje o Martinji simbolička je podjela nade među rođacima, susjedima, gostima. I uobičajeno blagovanje bakalara na Martinju simbolična je veza s druga dva, mnogo veća i značajnija blagdana, Božićem i Uskrsom. (piše D. ŠIŠOVIĆ)