Milenku Matiću iz Baškoti na Višnjanštini, jednom od najvećih ovdašnjih vinara koji redovito osvaja nagrade na Vinistri, za berbu su ostali još skriveni trsovi malvazije ponad Baškoti, nedaleko od šume koju domaći nazivaju Dubrava. Puni su lišća koje je Matić namjerno ostavio na početku ljeta misleći da će biti suše.
- Uopće nam nije teško, osjećamo se kao da imam 20 godina, kažu Ana i Branko, najvjerniji Matićevi berači koji, po viđenom, doista bobicama otežavaju put do tla. Njih dvoje u berbi kod Baškoti rade već tri sezone, otkad su pronašli posao u Istri i došli iz Vojvodine na pragu svojih pedesetih godina.
- Nikad manje nisam potrošio na zaštitu, nije bilo dažda pa nije bilo potrebe. A ovo grožđe nije patilo od suše, odlično je kvalitetom i prinosom koji bi bio i do 50 posto manji da ga je udarilo sunce, veli Matić koji je ranije pobrao što je morao, a crne sorte čuva za kasnije, da bi dobile na kvaliteti jer "priroda ipak odradi svoje".
U Matićevoj obitelji tri se generacije ozbiljno bave vinarstvom, neke su loze starije više od stoljeća, a Milenkov najvažniji učitelj bio je njegov otac. Tako i on sinu Eriku usađuje ljubav prema vinarstvu.
A svi koji misle da je profesionalno vinarstvo lagan posao, trebaju doći kod Matića ili nekog drugog vinara.
- Vino je živo biće, vajk more poj na dobro ili slabo. Nakon što sve poberemo, stalno sam u podrumu, veli Matić. Dodaje da je sirovina 90 posto vina (bez dobrog grožđa nema ni dobrog vina), ali da samo desetinu vremena provodi u vinogradu, a ostalo u podrumu. To je ono što voli i od čega živi ili kako on to kaže, čemu služi.
- Kao vinar ti nisi gospodar, nego sluga vinogradu. Moraš imati dobar proizvod da dobiješ dobro vino. Moreš se igrati u podrumu, ali vajk izvučeš van koliko ti grožđe dopušta, zaključio je Matić.
Od bobica do vina
Najprije se grožđe čisti od peteljke bučnom mašinom koja se veže na prikolicu (to se naziva muljanje), a bobice odlaze u prešu. Već tada nalikuje čistom moštu, ali u njegovom podrumu postoji i zanimljiva meditativna naprava vakuum filter koja skida talog, zahvaljujući čemu je krajnji proizvod prije fermentacije čist kao suza. Ono što ostane kuha u velikim bačvama te nalikuje pjeni od sapunice i potom prelazi u bačve iz kojih probavamo chardonnay koji je već fermentirao 50 posto i daje naznaku dobrog vina. (Napisala i snimila Marina DAMJAN)
CIJELI TEKST ČITAJTE U TISKANOM IZDANJU.