Jučerašnja sjednica raškog općinskog vijeća bila je prigoda da se vijećnici upoznaju sa zakupcima poljoprivrednog zemljišta u Raškoj dolini. Nakon što je Agencija za poljoprivredno zemljište donijela odluku o dodjeli zakupa za poljoprivredno zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske na natječaj se javilo pet zakupaca koji su se opredijelili za 43 parcele.
Chiavalonu 185,5, a Banu 47 hektara
Dvadeset i dvije parcele ukupne površine 185,5 hektara dobio je maslinar Sandi Chiavalon. OPG Chiavalon, specijaliziranog gospodarstva za uzgoj maslina i proizvodnju ekstra djevičanskog maslinovog ulja. Trgovačkom društvu Ban produkt iz Kaštelir-Labinci dodijeljeno je devet parcela ukupne površine 47 hektara. Bave se uzgojem žitarica i drugih usjeva i nasada te uzgojem stoke i peradi.
Nataša Vujec, nositeljica Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva iz Novaka, dobila je u zakup deset parcela ukupne površine šest hektara. Prema riječima vlasnice, parcele su dosta rascjepkane, stoga su trenutno odustali od početne ideje, uzgoja boškarina i istarske koze.
- U Agenciji za poljoprivredno zemljište, prilikom dodjele zemljišta, nisu se vodili projektom, dobili smo udaljene parcele koje je nemoguće ograditi kako bi uzgajali stoku, dodala je. Trenutno pokušavaju otkupiti zemljište koje se nalazi uz njihove parcele. Četiri godine djeluju u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji gdje uzgajaju 110 goveda, nešto peradi i svinja. U siječnju će raditi analizu tla, u veljači je početak radova, a računa da će do svibnja sva zemlja biti u funkciji. Vujec je izdvojila da se sastala s Udrugom tartufara Istre te veli kako je spremna na suradnju s njima. Alenu Peršiću, vlasniku obrta za poljoprivredu i stočarstvo Peršić pripalo je 18 hektara zemljišta. Bave se stočarstvom, proizvodnjom mlijeka i sira.
Banka gena magarca
U Raši planiraju uzgoj stočne hrane. Ivan i Martin Perko, nositelji Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva iz Labina, nastavit će višegodišnji uzgoj sjevernojadranskog magarca. Primljeni su u međunarodnu organizaciju, a u Raši su osnovali i banku gena. Njeguju biološku raznolikost, a veliki naglasak projekt stavlja i na odgojno-obrazovni program. Ova bi, dugoočekivana, vijest trebala značiti konačnu promjenu godinama otužne slike neobrađenih polja.
I ranije je bilo mnogo razgovora o zakupu zemljišta, no tada je realizaciju kočio izostanak Prostornog plana kao i plana gospodarenje poljoprivrednim zemljištem, što je riješeno. Realizaciju je kočila i činjenica da dio zemljišta ima status javnog vodnog dobra, no Hrvatske vode odredile su se po tom pitanju te je za njihove potrebe pristupa obuhvatnim kanalima izuzet dio površine. (I. AHMIČEVIĆ)