Na vijećnićkim klupama našao se preksinoć prijedlog Gradskog proračuna za 2015. godinu težak 31,4 milijuna kuna. Nakon prvog čitanja upućen je na javnu raspravu, koja će trajati do 5. prosinca iako je, rekao je gradonačelnik Siniša Žulić, riječ o simulaciji proračunskog prijedloga kojom se samo zadovoljava zakonska forma.
- Želeći zadovoljiti zakonsku formu napravili smo prijedlog proračuna koji, nažalost, nije konačno rješenje. Do sada se nikada nije dogodilo da je gradonačelnik vijećnicima poslao proračun bez smjernica Vlade. Iz medijskih napisa i usmenih najava ministara naziru se tek neki obrisi proračuna, a jedino je sigurno da će on biti otprilike šest milijuna kuna manji i da će to biti najveće smanjenje od osamostaljenja Hrvatske. Buzet gubi sve povlastice brdsko planinskog statusa. U iduće tri godine taj gubitak bi trebao biti 14 milijuna kuna, što će poprimiti razmjere elementarne nepogode, jer će ostaviti značajnu štetu po društveni i socijalni standard, razvoj, ali i demografsku sliku. Nažalost, ovo je nova pojačana centralizacija države, rekao je Žulić.
Žalosno i neodgovorno
Predsjednik Gradskog vijeća Damir Sirotić naglasio je da je gradonačelnik ispunio zakonsku obvezu i do sredine studenoga predložio prijedlog proračuna, ali na osnovu nekakve simulacije, prijedloga i nacrta zakonskih akata, a ne važeće zakonske regulative. "Žalosno je i neodgovorno, jer u takvu situaciju stavljaju se svi gradonačelnici i načelnici u Hrvatskoj. Tim više što, ukoliko se proračun ne donese do kraja prosinca, Vlada raspušta Vijeće, a upravo je Vlada ta koja se ne drži pravila", istaknuo je Sirotić.
- Dogodilo se nešto što smo znali da će se dogoditi. Bilo je pitanje dana kada ćemo izgubiti status, komentirao je HNS-ov vijećnik Vlatko Mrvoš te istaknuo da se treba orijentirati EU fondovima koji daju velike mogućnosti da se kandidiranjem projekata namakne dio sredstava, napominje on.
Govoreći o segmentu predškolskog odgoja i obrazovanja, IDS-ova vijećnica Sanja Krulčić naglasila je da građani nisu svjesni što su tolike godine dobivali, a smatrali su da je to nešto što se podrazumijeva.
- U posljednjem desetljeću u Buzetu se smoglo snage izdići standard na višu razinu putem isplate pomoći za novorođenu djecu, izgradnje dječjih igrališta, proširenje vrtića, sufinanciranje logopeda, produženog boravka u školi, do nabave udžbenika i stipendiranja. Želimo li zadržati postojeći standard onda će to na svojim leđima osjetiti građani, roditelji, a to nije dobro. Stigao je trenutak da ih osvijestimo. Ovakav prijedlog proračuna je nerealan i neodrživ i bojim se da ćemo biti primorani na mnoga umanjenja i rezove, rekla je Krulčić.
- Problema će biti u školstvu, socijali, zdravstvu, ne želim spominjat što će se događati u komunalnoj infrastrukturi. Vraćamo se u godine samodoprinosa, koji se danas zove prirez, nešto što je najnepopularnije, upozorio je IDS-ov vijećnik Dragan Klarić.
Nacionalna sramota
Za štetu od elementarne nepogode, orkanskog nevremena koje je u studenome prošle godine zahvatilo buzetsko područje, procijenjenu na 10,9 milijuna kuna, iz državnog proračuna dobiveno je 77.039 kuna, a što je trećim ovogodišnjim rebalansom prihvaćenim na zasjedanju buzetskog Vijeća ugrađeno u gradski proračun.
Klarić je za ovaj iznos dobiven za ublažavanje i otklanjanje posljedica elementarne nepogode rekao da bi se mogao nazvao nacionalnom sramotom, uz opasku da bi bilo bolje da je ostao u državnom proračunu.
- Nažalost, jedina korist bila je za popisivače tih šteta jer su dobili dnevnicu, a za sve ostale je to katastrofa. Samo me zanima kako će u računovodstvu to uspjeti realno podijeliti, a da se nekoga od onih koji su prijavili štetu ne zakine, zanimalo je Klarića.
Gradonačelnik Žulić uzvratio je da nije prvi puta da se za štete od elementarne nepogode dobivaju takvi iznosi, tako da se i nije očekivalo puno više. Grad Buzet stoga sufinancira policu osiguranja poljoprivrednih usjeva jer si time, kroz osiguravajuće društvo, poljoprivrednici mogu vratiti puno više nego kroz državnu blagajnu. (G. ČALIĆ ŠVERKO)