Hrvatska predlaže da se njene oranice, livade, vocnjaci i drugo poljoprivredno zemljište ne smije prodavati Europljanima niti tvrtkama koje oni osnuju najmanje sedam, a najviše deset godina nakon što Hrvatska postane clanicom Europske unije.
Iako je Hrvatska u pocetku pregovora od EU-a tražila da se državljanima Unije zabrani kupnja poljoprivrednog zemljišta na cak 12 godina, u meduvremenu se odlucila za kompromisno rješenje.
Umjesto 12-godišnjeg, u dopuni pregovarackog stajališta traži krace prijelazno razdoblje koje se može opisati formulom «sedam plus tri». Tako ce se, kada istekne prvih sedam godina zabrane, hrvatska ogranicenja prema kupcima iz Unije ponovno razmotriti te ce se, pokaže li se potrebnim, zabrana produžiti na još tri godine.
Novi zahtjev, doduše, još nije poslan u Bruxelles, no vrlo je vjerojatno da ce EU pristati na krace prijelazno razdoblje. U pregovorima s EU-om o poljoprivrednom zemljištu slicne su dogovore postogle i druge clanice iz istocne i srednje Europe.