U uvali Veštar, jednoj od omiljenijih rovinjskih pješcanih plaža za obitelji s djecom, u tijeku su podvodna, hidroarheološka istraživanja. Voditelj projekta Luka Bekic iz Medunarodnog centra za podvodnu arheologiju iz Zadra naglasio je da se ove godine istražuju ostaci antickog mola u dužini od pedesetak metara. Bekic je inace kao dijete s roditeljima dolazio u Rovinj, u Veštar, gdje je naucio roniti i gdje je pronalazio ostatke starih predmeta što mu je ocito odredilo životni put.
- Mol koji se danas nalazi pod vodom je najduži anticki mol dosad poznat na podrucju Istre. Mol pripada ostacima anticke vile koja se nalazila na obalama uvale Veštar. Život anticke vile nastavljen je dalje u ranom srednjem vijeku, a mjesto nam je znacajno jer otud potjece ravenski nadbiskup Maksimilijan, kaže Bekic.
Tijekom istraživanja mola, ciji ce blokovi biti ocišceni, obavit ce se i podvodno geodetsko snimanje, a sve ce biti predstavljeno i javnosti. Projekt se, naime, provodi u suradnji s rovinjskim Zavicajnim muzejom, gdje ce se po završenim istraživanjima svake godine postaviti izložba o novim rezultatima. I ovoga su puta pronadeni mnogobrojni ostaci keramike, kao i vaza najvjerojatnije iz 17. stoljeca, ali i broncana svetacka medalja.
Bekic naglašava da je cijela uvala anticko nalazište i osim pod morem, koje je nekada bilo dva metara niže, uz uvalu Veštar se i prema južnoj strani u šumi do mora nalazilo naselje Vistrum, dok se na sjevernoj strani nalazio kamenolom.
- Moja je teorija, koju naravno treba još dokazati, da je Veštar zapravo preteca Rovinja. Znamo da je to u 5. i 6. stoljecu zasigurno bilo najvece naselje u okolici. Pretpostavljamo da se u 6. i 7. stoljecu, kada su dolazili Slaveni, stanovništvo naselja vjerojatno odlucilo preseliti na otok, gdje se danas nalazi starogradska jezgra, jer su se tu mogli zaštititi, dok je u uvali to bilo nemoguce. Za sada su najstariji nalazi koje smo tu pronašli iz 7. stoljeca, što ide u prilog toj teoriji. Rijec je o prostoru na oko 500 puta 100 metara površine, odnosno na južnoj strani uvale Veštar, dok im je groblje bilo na južnom rtu, pojašnjava Bekic.
Od voditelja podvodnog dijela istraživanja Davora Miloševica saznali smo da je maksimalna dubina na kojoj istražuju sedam metara, da se roni u paru po dva-tri sata te da se nalazi registriraju pod vodom i potom vade.
U istraživanjima sudjeluju hidroarheolozi Hrvatskog restauratorskog zavoda iz Zagreba, bavarskog društva za podvodnu arheologiju i Medunarodnog centra za podvodnu arheologiju iz Zadra. Projekt financira Ministarstvo kulture unutar programa zaštite kulturnih dobara, a Veštar je ove godine proglašen prioritetnim projektom u Istri. Ove se godine istraživanje provodi sedam dana, dva dana duže nego lani jer je znacaj uvale prepoznala i lokalna turisticka zajednica koja je takoder sudjelovala u financiranju projekta.