Odjel za humanisticke znanosti Sveucilišta Jurja Dobrile u Puli danas je predstavio osmi broj casopisa "Tabula". O osnovnim tehnickim podacima i sadržaju ovog izdanja govorili su: dr. Klara Buršic- Matijašic, glavna urednica; prof. em. Miroslav Bertoša te urednici dr. Igor Duda i dr. Andrea Matoševic.
- Vrijednost koju izdvajam iz sadržaja casopisa je njezin poziv na citanje, medusobno proucavanje, kao i individualni razvoj i razvoj sveucilišta kao polazišne tocke njegovog nastanka, naglasio je dr. Matoševic. Dr. Buršic Matijašic nadalje je izdvojila clanove uredništva, kojeg uz nju cine i Valnea Delbianco, Lina Pliško i Violetta Moretti, kao i strucnu suradnicu Mariju Petener Lorenzin, a podsjetila je i da Tabula izlazi od 1999. godine, kada se bilježi njezin prvi broj.
- Ovo je zbornik koji otvara citav niz tema i problema, izmedu ostalog, i antropološkog pristupa, njime se ocrtava uspon, vertikala znanosti posljednjih pedeset godina, istaknuo je dr. Bertoša prilikom svojeg iscrpnog izlaganja o sadržaju Tabule.
Upozorio je nadalje na detalje koji upucuju na poveznicu predloženih tekstova, a oni se odnose na pokušaj prodiranja u aktualne društvene teme i fenomene. U tom se kontekstu osvrnuo na povijesnu konfrontaciju znanstvenika starije generacije s onima novije i onim paradigmama koje su ih dovodile u odnos sukoba i nerazumijevanja.
Porucio je takoder da kao zajednicku namjeru autora prepoznaje nastojanje afirmacije dostojanstva znanstvenika, kao i vjeru u znanstveni prikaz stvarnosti u kojoj živimo.
Detaljno je govorio o svakom tekstu, pa tako za onaj Mihovila Dabe ("Svjetonazorska razmimoilaženja u vrijeme pokretanja Naše sloge") veli da otvara vrata za daljnja istraživanja, a upozorava i na važnost onog Sandre Tamaro ("Etimologija apstraktnih imenica mletackog podrijetla") i Sandra Cergne ("Cenni sulla produzione poetica istriota delle origini"), koje je zanimljivo i potrebno promatrati pažljivo u današnje vrijeme globalizacijskih promjena.
Eliana Moscarda Mirkovic govori o biografiji i autobiografiji ("L'espressione autobiografica nel contesto della letteratura italiana sull'Istria. Realta' storica e parola letteraria in Graziella Fiorentin"), a Valter Milovan se posvetio Pier Paolu Pasoliniju, odnosno dvama njegovim djelima koji oznacavaju pocetak i kraj njegove karijere ("Pasolini: Od Gramscijevog pepela do Organiziranja transhumanacije").
Tanja Habrle piše o talijanskoj bajci i njezinom utjecaju na literaturu ("Le fiabe italiane nella tradizione popolare e la loro funzione di intermedialita' e di relazione") i tu bih dodao da je potrebno imati na umu da su bajke vrlo opasna i dramaticna tema koja bi trebala uzbudivati samo odrasle, jer one nisu price za djecu, naglasio je dr. Bertoša dobacivši primjer Crvenkapice kao "porno-bajke za lovce koji su popili tri rakije više i pojeli pola vepra".
Igor Grbic u svojem clanku propituje odnos Junga i književnosti, dok Fabrizio Fioretti govori o slucaju Martina Becka ("Od nerealnog do realnog. Slucaj Martin Beck"), cime zapravo progovara o svemu onom što dodiruje društvene pojavnosti današnjeg vremena.
Jedan od fenomena koji se takoder ogleda o našu svakodnevicu jesu knjige za samopomoc, a o njima piše Martina Damiani ("Analiza knjiga za samopomoc sa stajališta popularne književnosti i popularne kulture"), porucuje dr. Bertoša. Od njega saznajemo i da se Marina Dikovic u Tabuli bavi "Odgojem i obrazovanjem za gradanstvo kao sastavnice zaštite ljudskih prava".
Naslov Gorane Stepanic glasi "?urdevicev latinski sonet i tradicija latinskih soneta. Slucajevi iz hrvatske i iberskih novolatinskih književnosti", a onaj Marka Ljubešica "Glagoljica- znak hrvatske prepoznatljivosti". Unatoc tomu da sam u prošlosti bio loše primljen s idejom da je glagoljica više od hrvatske prepoznatljivosti i danas stojim pri tom zakljucku - glagoljica predstavlja išcezlu civilizaciju i kao takva je djelom svjetskih kultura, zakljucuje prof. em. Miroslav Bertoša.