Prvi predsjednički izbori u Venezueli nakon 14-godišnje vladavine karizmatskog populista Huga Chaveza odlučit će u nedjelju hoće li vođa oporbene desnice ili Chavezov odabrani nasljednik upravljati zemljom koja raspolaže najvećim svjetskim zalihama nafte, njezinim blagom i ujedno prokletstvom.
Na predsjedničkim izborima raspisanima pošto je 5. ožujka Hugo Chavez podlegao dugogodišnjoj bolesti raka izborni je favorit Nicolas Maduro, nekad vozač autobusa, pa sindikalni vođa, ministar te potpredsjednik kojega je Chavez imenovao nasljednikom kao jamcem nastavka bolivarske revolucije.
Ankete Maduru daju 20 posto prednosti pred Henriqueom Caprilesom, guvernerom sjeverne države Mirande koji je na predsjedničkim izborima u listopadu dobio 44 posto glasova u odnosu na 55 posto za pobjednika Chaveza koji je već tada bio teško bolestan.
Chavez je sebe nazivao učenikom vođe kubanske komunističke revolucije Fidela Castra i ideolog je socijalizma 21. stoljeća te Bolivarske revolucije prema Simonu Bolivaru, borcu za neovisnost Latinske Amerike.
Maduro je danas "čuvar revolucije", jamac "chavizma". On ponavlja učiteljeve riječi, usvojio je njegov stil, nastoji ga održati živim, a sebe predstaviti kao učiteljevu emanaciju. Kopirao je učiteljev program, stil, nastup, simboliku, čak i izlete u spiritualizam.
Nasuprot njemu, Capriles koji želi socijaldemokraciju brazilskog tipa i tržišnu ekonomiju, na svakom je izbornom skupu ponavljao da neće dirati u socijalne "misije", kako nazivaju subvencije i ulaganja u bolji život siromašnih. Ne krije ipak da kani ukinuti Kubi 100.000 barela nafte na dan koju prima u zamjenu za liječničku pomoć. (Hina)