U Gradskoj knjižnici i čitaonici u srijedu je održan jednodnevni stručni skup posvećen e-knjizi u organizaciji ove knjižnice te Gradske knjižnice Umag, a bio je naslovljen "E-knjiga u knjižnici: novi izazovi".
Pristup e-knjigama
Skup je bio namijenjen informacijskim stručnjacima i knjižničarima svih vrsta knjižnica s posebnim naglaskom na narodne knjižnice te stručnjacima u procesu proizvodnje i distribucije e-knjiga i publikacija.
Kako je rekla u pozdravnim riječima ravnateljica Gradske knjižnice i čitaonice Pula Nela Načinović "cilj skupa je aktualizirati postojeće prepreke u uvođenju e-knjiga u redovno poslovanje narodnih knjižnica, prikazati trenutni položaj e-knjige u Hrvatskoj, pitanje autorskih prava u području posudbe e-knjige, potaknuti razvoj platforme za pristup e-knjigama u hrvatskim narodnim knjižnicama, prikazati dostupnost nekomercijalnih e-knjiga i nakladničkih projekata u području e-knjige, te integracije e-knjige u redovito poslovanje narodnih knjižnica u Hrvatskoj".
U pozvanom izlaganju dr. Kornelija Petr Balog s Odsjeka za informacijske znanosti Filozofskog fakulteta Osijek navela je da elektroničke su knjige prisutne na tržištu već neko vrijeme, no predstavljaju veliki izazov jer puno toga nije zakonski regulirano niti određeno.
- Sve je to u svijetu počelo još sedamdesetih godina prošloga stoljeća, nastavljeno je osamdesetih i devedesetih kada se projekt razmahao, a to su bile knjige različitih formata, a različiti su bili i ti e-čitači. Nekada se mogao čitati samo word, drugdje samo PDF, a sve to donosi pozitivne i negativne strane. Prednosti su da se knjige ne oštećuju, štedi se prostor, nema gubitka knjiga, krađa, a nedostaci su što u biti nismo vlasnici tih knjiga, i sav taj proces nije do kraja osmišljen. Treba regulirati kako zaštiti prava nakladnika i vidjeti gdje su tu knjižničari. Korisnici u nas općenito nisu toliko upućeni u te usluge, a puno ih knjižnica niti ne nudi, ili nisu to reklamirali. Smatra se da oko jedan posto populacije u Hrvatskoj ima e-čitač, kazala je dr. Petr Balog.
Nadalje, ona se osvrnula i na činjenicu što bi bilo kada bi sve knjige bile e-knjige, kako bi onda knjižničari privlačili ljude da dođu do knjižnice, ako ne bi bilo više savjetovanja, posudbe, vraćanja, toga kontakta s knjižničarima.
- E-knjige imaju ono što tiskane knjige nemaju, a to je upravljanje vlasničkim pravima, odnosno Digital Rights Management, kojim proizvođač, odnosno nakladnik ili dobavljač odlučuje što sve korisnik može učiniti s elektroničkim datotekama. Tu se obično onemogućava umnažanje, dijeljenje, reformatiranje, ističe dr. Petr Balog.
Dragutin Nemec iz Knjižnice Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu govorio je o posudbi elektroničkih knjiga u hrvatskim knjižnicama sa stajališta autorskog prava, kao i zakonodavstva, a osvrnuo se pri tome i na propise EU-a glede toga.
Marco Hercog iz Beletrine Accademic Pressa imao je izlaganje o Biblosu, sistemu za posudbu i prodaju e-knjiga, a koji je nastao kao reakcija na sve jači trend masovnog širenja e-knjiga diljem svijeta.
Seid Serdarević iz zaprešićke Frakture smatra da e-knjiga nije ugrozila druge oblike knjiga, pitajući se zašto njezino tržište nije naraslo, te što je s piratskim izdanjima, koliko oni ugrožavaju samu e-knjigu.
O prilikama, ali i (ne)prilikama koje je to sveprisutno digitalno okruženje donijelo za dostupnost znanja govorio je u predavanju naslovljeno "Izazovi knjižničara-amatera" Tomislav Medak s Multimedijalnog instituta iz Zagreba.
Luana Malec iz Osrednje knjižnice Srečka Vilharja iz Kopra kazivala je o formiranju e-ponude s izgradnjom kvalitetnih elektroničkih zbirki.
Iskustva knjižničara
Potom su u drugom dijelu predavanja razni knjižničari kazivali o svojim iskustvima. Nela Načinović i ravnatelj umaške knjižnice Neven Ušumović govorili su o sporazumu Središnje knjižnice Srečka Vilhara Kopar i Gradske knjižnice Umag putem kojeg se korisnici umaške knjižnice mogu besplatno učlaniti u koparsku knjižnicu i obrnuto. Osim besplatne članarine, važno je istaknuti mogućnost besplatnog pristupa elektroničkim izvorima koparske knjižnice, a što članovima koji znaju slovenski, talijanski i engleski jezik omogućava proučavanje velikog dijela raznolike građe. Bilo je govora i o tome da se prije dvije godine Gradska knjižnica i čitaonica Pula priključila projektu "Talijanska digitalna knjižnica u Istri - La biblioteca digitale in Istria", što koparska knjižnica provodi u suradnji s MLOL-om (Media Library Online), prvom talijanskom mrežom digitalnih knjižnica.
U nastavku programa predstavljena je praksa Knjižnica grada Zagreba o kojoj su govorile mr. sc. Ivančica Đukec Kero i Kluk Giunio, zatim je Katica Rakovac iz Gradske i Sveučilišne knjižnice Osijeka kazivala o iskustvima s e-knjigom u toj knjižnici, a Petar Lukačić i Maja Krulić Gačan iz Knjižnice i čitaonice "Fran Galović" Koprivnica imali su predavanja naslova "Kako (ni)smo uspjeli uvesti čitanje e-knjiga u Koprivnici?"
Tu su još izlaganje Snježane Božin iz zagrebačkog Goethe Instituta Kroatien pod naslovom "Knjižnica za van: e-posudba u knjižnici Goethe-Instituta Kroatien, mr. sc. Irene Pilaš iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu o dostupnosti i korištenju e-službenih informacijskih izvora u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, Ljerka Čulina iz CARNet-a o prijedlozima i preporukama za izradu kvalitetnih e-lektira, a Željko Rajter imao je rad o projektu sustava za posudbu e-knjiga u narodnim knjižnicama u Republici Hrvatskoj.
Nazočne je u ime Grada Pule pozdravila Sanja Krelja Osterc iz Odjela za kulturu. Članovi programskog i organizacijskog odbora ovoga skupa su Frida Bišćan, Antonela Božac Ristić, Nadia Bužleta, Nela Načinović i Neven Ušumović. Održavanje skupa financijski su podržali Ministarstvo kulture RH i Grad Pula. (V. BEGIĆ)