Iako je natječaj za izdavanje dozvola za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika u Jadranu istekao još 3. studenog, a na njega se javilo šest svjetskih kompanija, njihova će imena biti poznata tek za dva do tri tjedna jer se ponude još evaluiraju, najavila je na današnjoj HNS-ovoj konferenciji za novinare u Puli Barbara Dorić, ravnateljica Agencije za ugljikovodike. Od 29 polja u Jadranu, potencijalni investitori su zainteresirani za njih 15, međutim, Dorić nije otkrila koliko ih se nalazi u Sjevernom Jadranu. Svako se polje prostire na površini od 1.000 do 1.600 četvornih kilometara.
Koliko ima nafte?
- Smatramo da imamo rezerve u Jadranu, ali ne znamo je li riječ o nafti ili plinu. Da bi saznali čime raspolažemo, mora se uložiti veliki novac u istraživanje. Najgore bi bilo da se nakon tri do šest godina ustanovi da su količine minimalne, iako sva geološka istraživanja pokazuju da su značajne. Važno je naglasiti da će od toga imati koristi popratna industrija, ali i država ubirući porez. Naime, 55 posto prihoda išlo bi državi, a 45 investitoru. No, to će ovisiti o komercijalnoj količini koja će se tek utvrditi za tri do šest godina, ranije ne, rekla je Dorić. Uspoređujući hrvatski s talijanskim dijelom Jadrana, kazala je da Talijani trenutno imaju 100 plinskih i 38 naftnih bušotina, a naftu su počeli eksploatirati još 1975. S druge strane, na hrvatskom dijelu svega je 20 plinskih platformi.
Na pitanje kolika je vrijednost ponuda, Dorić je odgovorila da o konkretnim ponudama za Jadran ne može govoriti, dodavši da se u svijetu ti iznosi kreću od 50 do 100 milijuna eura po polju, u što su uključene istražne radnje, počevši od 3D seizmičkog snimanja do istražne bušotine.
- Vrlo je bitno da na vrijeme komuniciramo s predstavnicima popratne lokalne industrije kako bi bila spremna u trenutku kada investitori počnu istraživati, što očekujemo u prvoj polovici 2015. godine. Domaća se industrija mora pripremiti da bi mogla ponuditi konkurentnu uslugu i proizvod. U ovom slučaju riječ je o našim brodogradilištima, pa i lukama, različitim servisnim providerima, u konačnici ponuditeljima hrane, pića i smještaja, uslugama koje će u jednom trenutku zatrebati. To će biti relativno velike količine novca koji će se u periodu od pet godina investirati u istražne radnje. Zato treba iskoristiti priliku kako bi se što više tog novca potrošilo u Hrvatskoj, što će imati efekt i na zapošljavanje i državni budžet, rekla je Dorić.
Pod vodstvom Uljanika
Napomenula je da je, zajedno sa županijskim pročelnikom za gospodarstvo, pulskim vijećnikom i predsjednikom pulskog HNS-a Alenom Damijanićem o ovoj temi razgovarala s direktorom Uljanika, tvrtkom koja je prije desetak dana s jednom belgijskom kompanijom potpisala ugovor o gradnji dviju platformi.
Prema Damijanićevim riječima, potrebno je osvijestiti kooperante da otvore novu nišu na čelu s nositeljima -brodogradilištima.
- Brodogradilišta moraju homogenizirati industriju i stvarati svjetske reference u razdoblju ovih pet, šest godina koliko će trajati istraživanja. Cilj je ne samo dobiti posao, nego stvoriti certifikate i donijeti znanje jer nije riječ samo o gradnji, nego o projektiranju i nizu ostalih djelatnosti, rekao je Damijanić. Podsjetio je da je prije godinu dana bio tvorac inicijative po kojoj bi Istra postala jedan od centara za istraživanje ugljikovodika, koji ne bi bio formalna institucija nego bi, objašnjava, pod vodstvom Uljanika, objedinjavao lokalnu operativu. (M. VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)