Zadnje dvije ekonomski krizne godine poslodavci u zemljama Europske unije nisu iskoristili samo za uštede na radnoj snazi. Istraživanje Eurofounda o radnim uvjetima u prošloj godini, naime, pokazalo je da su poslodavci shvatili važnost ulaganja u dodatno obrazovanje radnika. Tijekom prošle godine, prema istraživanju, obuku koju je platio poslodavac prošlo je 34 posto europskih radnika, što je najviša razina u zadnjih 15 godina.
Osim što je povecan broj radnika koji, generalno, prolaze programe cjeloživotnog ucenja uz potporu poslodavaca, istraživanje je pokazalo i da se razni obrazovni tecajevi sve cešce organiziraju u radnom okruženju. Tako je u placenu izobrazbu na radnom mjestu lani bilo ukljuceno 30 posto zaposlenih, dok je 2005. dodatna znanja na radnom mjestu usvajalo 25 posto radnika.
No, europski radnici i sami ulažu u svoja znanja i sposobnosti. Tako jedan od deset radnika, odnosno devet posto radnika na razini Europe, sami placaju dodatno obrazovanje da bi mogli konkurirati na tržištu rada. Tako je u petogodišnjem razdoblju postotak radnika koji sami financiraju svoj razvoj porastao cak 50 posto.
Dodatno obrazovanje koje placa poslodavac u Hrvatskoj je prošlo 20,8 posto radnika. No, još uvijek relativno mali udio radne snage iz svojih prihoda ulaže u dodatno obrazovanje. U Hrvatskoj to cini svega 3,8 posto radnika, dok, primjerice, u Sloveniji 11,2 posto radnika ulaže u svoja znanja i vještine. No, istovremeno 38,5 posto domacih radnika priznaje da im svakodnevni posao zahtijeva kombiniranje razlicitih vještina.
Vecina radnika u Hrvatskoj nije pretjerano zadovoljna svojim radnim mjestom. Takav zakljucak mogao bi proizici iz podatka da je cak 61,1 posto ispitanika ocijenilo da su im svakodnevni radni zadaci monotoni. Tako je po monotonosti radnog procesa Hrvatska vodeca u Europi.
Primjerice, u Sloveniji 41,4 posto radnika svoje dnevne zadatke ocjenjuje monotonima. No, monotonija kojom se domaci radnici susrecu na poslu vjerojatno ce pridonijeti tome da i u poznim godinama mogu raditi na istim radnim mjestima. Naime, da ce isti posao biti sposobni raditi i sa 60 godina, u Hrvatskoj smatra 47,6 radnika, kao i, primjerice, u Madarskoj. U Sloveniji, pak, to smatra svega 25,6 posto radnika.