Prijedlog zakona o puckom pravobranitelju podržala je vecina saborskih klubova jer ga smatraju poboljšanjem u odnosu na važeci i jacanjem uloge puckog pravobranitelja. Iz HDZ-a smatraju suprotno, a iz HDSSB-a najavljuju da ce biti suzdržani.
Milorad Pupovac (SDSS) ocijenio je da je novi prijedlog znacajno poboljšanje u odnosu na važeci zakon jer ce pucki pravobranitelj, po novom, moci pratiti i doprinositi da se medunarodni ugovori i konvencije, pa tako i oni vezani uz manjinska i ljudska prava, primjenjuju i funkcioniraju kao sastavni dio hrvatskog zakonodavstva.
Najznacajnijim pak smatra što ce pucki pravobranitelj dobiti mogucnost predlaganja prekršajnih, kaznenih i disciplinskih postupaka prema onima koji se oglušuju na njegova upozorenja jer se, dodao je, povecava broj raznih oblika diskriminacije, od onih spolne i manjinske do onih socijalne prirode.
Pupovac je takoder predložio da se ured puckog pravobranitelja otvori bar još u dvije ili tri regije jer ce tako dodatno pomoci ljudima da mu se požale i primjerice oni iz Osijeka zato što ne dobivaju penziju ili placu, pa i nemaju za kartu do Zagreba.
Dragutin Lesar je u ime Kluba Hrvatskih laburista rekao da bi bio sretan kad prijedlozi puckog pravobranitelja ne bi dolazili samo u godišnjim izvješcima, nego odmah kada on ocijeni da bi trebalo intervenirati u neki zakon. Podsjetio je i da je na popisu 12 institucija koje u proteklom razdoblju nisu odgovarale na zahtjeve puckog pravobranitelja bilo cak osam ministarstava.
Stoga, istaknuo je, Hrvatski laburisti predlažu amandman kojim bi se zakonski predvidio postupak opoziva ili smjene celnika tijela koje se oglušuje na zahtjeve puckog pravobranitelja.
Drugim amandmanom laburisti predlažu uvodenje prekršajnih sankcija za one koji ne odgovaraju na upite puckog pravobranitelja, i to uvodenjem novcane kazne od 1.000 do 5.000 kuna, kao i onima koji nekoga sprijece ili onemoguce da podnese prijavu puckom pravobranitelju. Za njih se amandmanom Hrvatskih laburista predlažu kazne od dvije do deset tisuca kuna.
- Pucki pravobranitelj osim mrkve mora imati i batinu jer se samo kombinacijom mrkve i batine mogu postici rezultati, porucio je Lesar.
Vesna Fabijancic Križanic (SDP) rekla je da im je želja da se zakon donese što prije jer je uloga puckog pravobranitelja izuzetno važna u svakom uredenom društvu. Posebno je pozdravila spajanje ustanove Centra za ljudska prava s Uredom puckog pravobranitelja.
- Rijetki su slucajevi gdje se djecji pravobranitelj spaja s puckim, dodala je, a i Boris Blažekovic (HNS) je rekao da se pokazala dobra praksa rada posebnih pravobranitelja te da njihova promocija treba biti veca kao i da trebaju biti potpuno samostalni u radu.
Takoder je naveo da bi gradani trebali biti više informirani o puckim pravobraniteljima i njihovom radu te tako lakše ostvarivati svoja ljudska prava i gradanske slobode. "Tu je i uloga medija nasušna", rekao je Blažekovic.
Porucio je takoder da ambicije hrvatskog društva trebaju biti velike u smislu najviših dosega i standarda u ostvarivanju gradanskih prava i ljudskih sloboda.
U ime HDZ-a Davorin Mlakar je podsjetio da u komparativnim zakonodavstvima imaju rješenje od jednog ili eventualno dva pravobranitelja, dok je rješenje s pojedinim, specijaliziranim pravobraniteljima u manjini "i pitanje je da li je to dobro".
- To rješenje bi moglo oslabiti opce pravobranitelje i zbuniti javnost, smatra Mlakar i dodaje da bi bilo bolje u vrijeme ekonomske krize sva sredstva usmjeriti na jedan ured gdje bi se imenovali zamjenici za specificna pitanja. Izrazio je uvjerenje da ce ti argumenti, zbog principa racionalizacije i osnaživanja ureda, uskoro biti na dnevnom redu parlamenta s obzirom na to da su "ljudska prava i sloboda jedinstveni i da se ne mogu dijeliti".
Željko Šemper (HSU) naveo je da je novi prijedlog zakona bolje koncipiran od postojeceg ocijenivši važnim što se uloga pravobranitelja ojacava, tim više što se od 2004. do 2011. broj pritužbi puckom pravobranitelju povecao sa 1.653 na 1.900.
- Oko 25 posto pritužbi ostao je neriješen, najcešce zbog šutnje državnih tijela, u više od 50 posto predmeta interveniralo se davanjem savjeta, a u ostalima su prevladavale preporuke, dok su se upozorenja rijetko izdavala, upozorio je Šemper.
Dodao je da je prije 10 godina osobno ukazao puckom pravobranitelju na neustavne odredbe zakona o mirovinskom osiguranju, ali da nije dobio odgovor, a da je odgovor Ustavnog suda dobio za devet godina.
- Zar ne bi trebali razmisliti i o pravobranitelju branitelja?, upitao je Boro Grubišic (HDSSB) i takoder upozorio da je pucki pravobranitelj imao pravo samoinicijativno intervenirati kod kršenja ljudskih prava i gradanskih sloboda - a nije.
Ocijenio je, medutim, da je pucki pravobranitelj dosad ocigledno figurirao kao fikus jer nije imao mogucnost predlaganja prekršajnih, kaznenih i disciplinskih postupaka prema onima koji se oglušuju na njegova upozorenja, a da ce odsada zasigurno imati više posla i intervencija po prijavama gradana.
U ime Kluba nezavisnih zastupnika Ivan Grubišic je ustvrdio da se bez korjenitih promjena i zakonskih propisa nece moci nadvladati sadašnja kriza. "Mislim da smo pošli drugim putem koji nece donijeti promjene, gubimo vrijeme, a život nece cekati naše odluke", porucio je Grubišic.