U prostorima Medicinske škole Pula održan je okrugli stol na kojem su njihovi roditelji i nastavnici obilježili Mjesec borbe protiv ovisnosti. Okruglom stolu nazočili su stručnjaci koji se, svatko u svom segmentu rada, bave prevencijom ovisnosti, zaštitom mentalnog zdravlja ili kreiranjem politika sigurnosti i kvalitete života mladih u Gradu Pula.
Pozivu su se tako odazvali Mile Orešković, policijski djelatnik iz Odjela kriminaliteta PU Pula, Helena Mitrović psihologinja i voditeljica Službe za prevenciju, izvanbolničko liječenje bolesti ovisnosti i zaštitu mentalnog zdravlja Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije, Varja Bastiančić iz Udruge Institut, Irena Peruško iz gradskog Odjela za društvene djelatnosti i Milena Poturiček iz Obiteljskog centra.
Anketa o ovisnostima
Pred velikim brojem učenika i njihovih roditelja, gosti su imali prilike predstaviti svoj profesionalni rad i rad Ustanova iz kojih dolaze te odgovarati na brojna i zanimljiva pitanja prisutnih, doznajemo iz Medicinske škole. Na samom početku predstavljeni su rezultati ispitivanja o percepciji učestalosti konzumacije sredstava ovisnosti među pulskim srednjoškolcima. Ispitano je 206 učenika Medicinske škole Pula od prvog do petog razreda, a provelo ga je Školsko povjerenstvo školskog preventivnog programa.
Dobiveni podaci su poražavajući jer pokazuju da većina učenika misli da 80 posto učenika puši cigarete, 90 posto konzumira alkohol, 40 posto konzumira marihuanu, a da dva posto učenika konzumira heroin. Helena Mitrović je napomenula kako rezultati potvrđuju da učenici često površno i neprovjereno vjeruju da većina mladih puši i pije što je vrlo opasno jer ih to može potaknuti da i oni posegnu za nekim od sredstava ovisnosti misleći da "kada to rade svi zašto ne bi i oni probali". Učenike je zanimalo kako da budu prihvaćeni od strane vršnjaka ako ne puše ili se ne opijaju na što su stručnjaci odgovorili da je bitno imati stav i ne podlegnuti pritisku nekih vršnjaka.
Varja Bastiančić složila se da je danas teže biti mlad jer su izazovi kojima mladi svjedoče puno složeniji i sofisticiraniji nego što su bili prije 30 ili 40 godina. Irena Peruško iz Grada Pule je izrazila nadu da će uvođenje kurikuluma Građanski odgoj u osnovne škole doprinijeti razvoju kritičkog razmišljanja mladih kako u odnosu na sebe tako i na odabir prijatelja, načina i mjesta zabavljanja. Navela je da je mladima ponuđena kvalitetnija alternativa večernjih izlazaka, ali da mladi iz raznoraznih razloga opet biraju mjesta poput Titovog parka. Čini joj se da se mladi okupljaju trendovski i da na njihove odabire, roditelji ili osobe koje se bave politikama mladih rijetko mogu uticati.
Prvo odgaja obitelj
Orešković je naveo da su oni kao djelatnici i prevencijskog i represivnog aparata svjesni problematike prodaje duhanskih proizvoda i alkoholnih pića maloljetnim osobama i navode da svatko u svojoj domeni čini najviše što može. No, kako je na kraju zaključila Bastiančić ipak se odgaja u obitelji i obitelj bi trebala biti mjesto u kojem se mladi osjećaju dobro i sigurno pa neće bježati iz nje i tražiti alternativne oblike lažne sigurnosti. Ukoliko u obitelji ima poteškoća u komunikaciji, članovi se stalno nalazi u konfliktu ili sukobu mogu doći do Obiteljskog centra gdje će uz podršku stručnjaka psihologa, socijalnog logopeda, pravnika ili medijatora dobiti smjernice u rješavanju poteškoća, napomenula je Poturiček. Ona je govorila je i o medijaciji koja može biti odličan alat u rješavanju problema kada se mladima čini da ih odrasli ne slušaju, ne čuju i ne uvažavaju. Njezino izlaganje je potaklo pitanja prisutnih koji su od stručnjaka htjeli čuti kako da osobe koje prijave nasilje u obitelji ne budu dalje viktimizirane i kako da se nakon prijave spriječi eskalacija nasilja od strane prijavljenog nasilnog člana (u ovom slučaju govorilo se o ocu ovisniku o alkoholu). Rečeno je da nikakve garancije nema, ali da je prvi, ujedno i najteži, korak nužno poduzeti što prije jer svako daljnje odugovlačenje ostavlja nemjerljive posljedice po djecu koja su najosjetljiviji dio svake obitelji.
Na kraju su učenice prvog razreda pročitale pisma imaginarnom prijatelju koji ima problema s ovisničkim ponašanjem u kojem su jasno naznačile da se razlikujemo od drugih živih bića jer moramo kritički promišljati i za svaku situaciju imati jasan stav što je dobro, a što loše po nas i po naše bliske i voljene osobe. (B. PETROVIĆ)