Županijskim upravnim odjelima za prostorno uređenje i gradnju do sada je u cijeloj Hrvatskoj stiglo više od 200.000 zahtjeva za legalizaciju bespravnih objekata, doznajemo u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja, u kojem građane upozoravaju da svoje zahtjeve predaju najkasnije do petka, 28. lipnja, budući da 30. lipnja, koji se cijelo ovo vrijeme spominjao kao krajnji rok, pada u nedjelju.
Dok građani žure predati barem goli zahtjev za legalizaciju, s namjerom da mu kasnije pridruže i potrebnu ostalu dokumentaciju, čini se da se državi, kad su njeni bespravni objekti u pitanju, baš i ne žuri. S obzirom na to da popisa svoje imovine, zapravo, država niti nema, postoji mogućnost da sebi samoj produži rok do kojeg će morati podnijeti zahtjeve za legalizaciju nelegalnog.
Kako se spominje u Strategiji upravljanja državnom imovinom do 2017. godine, koju je Sabor usvojio u petak, Agencija za upravljanje državnom imovinom, kao zakonski zastupnik RH, nadležna je za podnošenje zahtjeva za ozakonjenje.
- Te se zakonske obveze uglavnom ne provode. Razlog tome je manjak novca te će se Vladi morati predložiti plan aktivnosti s tim u vezi. Sankcija za nepodnošenje zahtjeva za ozakonjenje nezakonito izgrađene zgrade u zakonom propisanim rokovima jest rušenje iste. S obzirom na to da se radi o izrazito velikom broju zgrada koje će trebati legalizirati, treba imati na umu i mogućnost produljenja roka, piše u Strategiji.
Kako se navodi, registar nekretnina u vlasništvu Hrvatske nije cjelovit, većina nekretnina uopće nije evidentirana, a ako su i evidentirana zemljišta, u pravilu nisu evidentirane zgrade izgrađene na njima.
Koliko je država sama sebi dosad podnijela zahtjeva za ozakonjenje vlastitih bespravnih gradnji, u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja ne znaju. Neslužbeno, napominju kako znaju da se mnoga javna poduzeća spremaju podnijeti zahtjeve, no koja, i koliko, nije im poznato, kao što do kraja prikupljanja zahtjeva neće biti poznato niti koliko se zahtjeva u ukupnom broju pristiglih odnosi na državne, koliko na privatne objekte, koliko na objekte poljoprivredne namjene i tako redom.
Neslužbeno, doznajemo da samo HEP, primjerice, ima namjeru ovih dana podnijeti zahtjev za svojih oko 25.000 nelegalnih objekata, prvenstveno trafostanica i slično. Država bi zahtjev, međutim, trebala predati i za stotine nekadašnjih vojnih objekata, škola, vrtića i bolnica, upravnih zgrada.
Ministrica graditeljstva Anka Mrak-Taritaš nebrojeno je puta do sada napominjala kako se rok za predaju zahtjeva za legalizaciju neće produžavati. Vrijedi li to i za državu, vidjet će se, budući da se čini nemogućim da država zatraži legalizaciju nečeg prije negoli dozna da to uopće postoji. (B. MRVOŠ PAVIĆ/NL)