Prijelazno razdoblje u kojem je građevinsko zemljište oslobođeno plaćanja PDV-a istječe sa zadnjim danom ove godine. U Zakon o PDV-u već su unesene odredbe o plaćanju PDV-a na građevinsko zemljište, a da bi se izbjeglo dvostruko oporezivanje nekretnina, Ministarstvo financija priprema i izmjene Zakona o porezu na promet nekretninama. Bez tih izmjena u praksi bi se moglo dogoditi da se na neke nekretnine plaća PDV po stopi od 25 posto, kao i pet posto poreza na promet nekretninama.
Tržište nekretnina već je godinama u kolapsu, a njegovom oživljavanju vjerojatno neće pridonijeti porezne novine. U tezama za izmjene zakona se navodi da se može očekivati blago smanjenje troškova poduzetnika s obzirom na to da kupnja građevinskog zemljišta od drugog poduzetnika više neće biti opterećena porezom na promet nekretnina, već samo PDV-om koji je za poduzetnika neutralan.
No, cijenu bi mogli platiti krajnji korisnici, kupci stanova na koje će se preliti trošak PDV-a. Još u vrijeme kada je dogovoreno prijelazno razdoblje u kojem je dio nekretnina izuzet od poreza na dodanu vrijednost, u javnosti se kalkuliralo da će cijene za krajnjeg kupca rasti najmanje 3,3 posto.
Državni proračun, pak, očekuje rast prihoda, ali samo od PDV-a. Naime, od ostvarenog poreza na promet nekretninama u proračun se slijeva 40 posto, dok preostalih 60 posto prihoda ide jedinicama lokalne samouprave na čijem je području ostvaren promet nekretninama. Očekuje se da će zbog zakonskih izmjena gubitak lokalnih proračuna biti oko 70 milijuna kuna u idućoj godini. Država bi po toj računici izgubila više od 45 milijuna kuna. No, za razliku od lokalnih proračuna, država će taj gubitak nadoknaditi na PDV-u.
- Dodatni prihod koji se očekuje u prvoj godini provedbe, uvažavajući porast prihoda od poreza na dodanu vrijednost uz istovremeno smanjenje pripadajućih prihoda po osnovi poreza na promet nekretnina, iznosi 115 milijuna kuna, navodi se u tezama za izradu izmjena i dopuna zakona o porezu na promet nekretninama.
Pad prodaje nekretnina
U projekciji prihoda proračuna u idućoj godini s osnove PDV-a na nekretnine koje do sada nisu bile tako oporezovane, država je u obzir uzela tržišna kretanja, odnosno pad prodaje nekretnina. Lani je, prema podacima Ministarstva financija, bilo 886 prodaja građevinskog zemljišta pri čemu su isporučitelji bili u sustavu PDV-a.
Porezna osnovica u tim poslovima iznosila je 700 milijuna kuna. Usporedbe radi, u pretkriznoj 2007. godini bilo je tri puta više trgovine, odnosno prodano je 2.720 jedinica građevinskog zemljišta. Porezna osnovica za te transakcije iznosila je više od 3,5 milijardi kuna. Dakle, pet puta više nego lani. (G. GALIĆ/NL)