Veci broj poskoka uz rub Cicarije, najezde nema

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Proljetno sunce izmamilo je zmije. Neotrovne vrste vidaju se kako gmižu oko kuca prigradskih naselja na sjeveru Istre, dok su otrovnice prisutnije na pojedinim dijelovima kraških stjenovitih podrucja. Uz rub Cicarije beraci šparoga ovog proljeca cesto vidaju poskoke. U Državnom zavodu za zaštitu prirode kažu da broj ovih gmizavaca varira iz godine u godinu i ovisi o brojnosti njihova plijena - ima li u prirodi više malih glodavaca, više je i zmija.

- Ove godine nismo zaprimili dojavu o cudnim najezdama zmija. U proljetnom razdoblju one se bude iz sna i izlaze van iz svojih skrovišta. Mnoge od njih koriste zajednicka skloništa te se veci broj zmija na okupu može vidjeti ukoliko naidete na mjesto gdje su zajedno hibernirale. Takoder, proljece je doba povecane aktivnosti zbog razmnožavanja, kaže Andreja Ribaric iz Državnog zavoda za zaštitu prirode.

Veci broj poskoka uz rub Cicarije, dodaje, takoder nije neuobicajena pojava. Prije svega im je zbog razmnožavanja u ovom razdoblju povecana aktivnost. Takoder, zmije ovise o svome plijenu, pa ako je godina bogatija glodavcima (raznim miševima, voluharicama i sl.), to ce utjecati na njihov veci broj.



Gradane koji izlaze u prirodu djelatnici zavoda upozoravaju da je u slucaju susreta zmiju najbolje pokušati zaobici ili zaplašiti udarcima nogom o tlo te je pustiti da se makne.

Takve su i preporuke vlasnika Robinzonskog kampa Raspadalica na Cicariji Nevija Ladavca.

- Zmiji treba dati prostora da se makne. Ljudi griješe kada su tihi i šuljaju se, treba svako toliko lupnuti. Zmija osjeca vibracije i osjeti li ih, maknut ce se ima li kamo, kaže Ladavac.

U petnaestak godina koliko je vlasnik terena na Raspadalici, poznatog uzletišta paraglidera na samom rubu planinskog masiva Cicarije, Ladavac nikada nije cuo da je nekoga ugrizao poskok.

U Hrvatskoj živi 15 vrsta zmija, od kojih su samo tri otrovnice - poskok, ridovka i planinski žutokrug. Sve vrste su zašticene Zakonom o zaštiti prirode pa ih se ne smije namjerno ozljedivati i ubijati. Zabranjeno je i njihovo uznemirivanje, hvatanje i držanje u zatoceništvu. (G. CALIC ŠVERKO)

OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU


Podijeli: Facebook Twiter