Oni koji veceras upru pogled k nebu, nakon zalaska sunca a prije izlaska Mjeseca, moci ce kao i svake godine uživati u zvijezdama padalicama, poznatima i kao suze sv. Lovre iako se njegov blagdan obilježava 10. kolovoza. Nešto se od njih moglo vidjeti još jucer, ali ta ce pojava biti najizraženija upravo veceras, u noci s 12. na 13. kolovoza.
No ne radi se zapravo o padanju zvijezda, kao što nam je objasnio i Korado Korlevic, voditelj Zvjezdarnice u Višnjanu.
- Zemlja ulazi u jedan sloj meteoridskih cestica, nešto slicno pahuljicama koje lete kroz svemir velikom brzinom od gotovo 60 kilometara u sekundi. Ono što se vidi je ustvari masa brzih bljeskova u atmosferi kada te cestice udare u Zemljinu atmosferu, objašnjava Korlevic. Ono što se doživljava kao zvijezde padalice, zapravo je tek poetski, uobicajeni naziv koji nema veze sa stvarnošcu. "To je prašina koja ulijece ogromnom brzinom u Zemljinu atmosferu", pojasnio nam je Korlevic. On nam je potvrdio da je vecerašnja noc glavna.
- Pocetkom noci aktivnost ce biti dosta viša zato što Zemlja baš tada ulazi u gušci sloj tih cestica. Onda ce gustoca padati negdje do 1 sat iza ponoci te ce se pred jutro ponovo povecati broj, tako da ova pojava nije potpuno linearna, objasnio nam je i dodao da se ta pojava gleda iskljucivo golim okom, nisu potrebna nikakva vizualna pomagala. Ipak, dodaje da je veceras u Višnjanu organizirano promatranje neba te ce se na rukometnom igralištu montirati starinski teleskop, a zainteresirani moci promatrati Mjesec i Jupiter koji su u dobrom položaju.
Suze sv. Lovre nece se promatrati teleskopom, a Korlevic preporuca da svi koji žele gledati ovu nebesku pojavu, koja se odlicno vidi i golim okom, da to ucine na mracnim lokacijama bez javne i druge rasvjete. Tako, primjerice, Puljani vjerojatno nece moci vidjeti ovu zanimljivu pojavu iz svog grada jer je u njemu prejako svjetlosno onecišcenje da bi se moglo gledati.
- Ne može se predvidjeti broj meteora, vec ono što se zna je statistika u osnovu na sve te godine, kaže Korlevic.