Hrvatska je u reformama. Paket poreznih zakona koji stupa na snagu 1. siječnja 2017. donosi promjene u primanja većine hrvatskih građana, manje troškove električne energije, ali i određena poskupljenja. Skuplji će, zbog trošarina, biti automobili, moguća su poskupljenja ugostiteljskih usluga, očekuje se pojeftinjenje dječjih auto sjedalica, pogrebne opreme, poljoprivrednih potrepština, te hrane za životinje. Zbog liberalizacije plinskog tržišta od 1. travnja moguće je i smanjivanje cijena plina za kućanstva, koje bi moglo značajno utjecati na standard brojnih građana.
Mijenja se 16 zakona
Najveći broj promjena sadržan je u šesnaest zakona kojima se provodi porezna reforma, te u Vladinoj uredbi o povećanju minimalne plaće. Zaposleni, umirovljenici i honorarci najviše će dobiti ili izgubiti izmjenama poreznih stopa. Ne treba zaboraviti ni najavljeno povećanje plaća za državne namještenike, a vjerojatno i javne službe završe li pozitivno pregovori Vlade i sindikata.
Najvažnijih deset promjena što ih donosi nastupajuća 2017. godina odnose se, dakle, na standard većine građana, te na poslovanje niza tvrtki i cijelih gospodarskih grana.
Vlada je donijela uredbu po kojoj se iznos minimalne plaće povećava za 156 kuna, na 3.276 kuna bruto. Ta mjera najviše će pomoći najslabije plaćenim radnicima.
Osobni odbitak na plaću povećava se, sa sadašnjih 2.600 kuna, na 3.800 kuna, dok se porezne osnovice smanjuju na 24 i 36 posto. Na plaće do 17.500 kuna primjenjivat će se stopa od 24 posto, a na veće od 36 posto. Odbitak za uzdržavane članove obitelji i prvo dijete povećava se na 1.750 kuna, na drugo dijete 2.500 kuna, te progresivno za svako slijedeće dijete.
Prema procjenama Ministarstva financija, još oko pola milijuna zaposlenih trebalo bi izbjeći porezne škare (sada je takvih 915 tisuća). Državni službenici mogu očekivati rast plaća od šest posto (u tri navrata), dok javne službe još pregovaraju o povišicama.
Izmjenama Zakona o doprinosima predviđeno je da honorarni zaposlenici, posjednici autorskih prava, isporučitelji umjetničkih djela i umirovljenici s drugim dohotkom plaćaju zdravstveno i mirovinsko osiguranje. Stopa doprinosa za mirovinsko osiguranje iznosi deset posto, a za zdravstveno 7,5 posto. (Dubravko GRAKALIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU