Veca pažnja malim proizvodacima

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

U dvorcu Prem pokraj Ilirske Bistrice održano je medunarodno poljoprivredno savjetovanje o poljoprivrednom razvoju pogranicnog podrucja kojemu su svoj doprinos dali i predstavnici Odjela za poljoprivredu Istarske županije te Agencije za ruralni razvoj Istre.

Skup je pod nazivom "Ilirska Bistrica izmedu Trsta i Rijeke" organizirala Opcina Ilirska Bistrica u suradnji s lokalnom akcijskom grupom Društvo za razvoj podrucja izmedu Snežnika i Nanosa te zavodom za poljoprivredu i šumarstvo iz Nove Gorice, a prisustvovao mu je i slovenski ministar poljoprivrede Dejan Židan.

Uz istarsko izaslanstvo, u radu skupa sudjelovali su iz Hrvatske i predstavnici Veletržnice u Matuljima te Centra za brdsko-planinsku poljoprivredu Primorsko-goranske županije, dok su iz Italije sudjelovali predstavnici veletržnice u Trstu te lokalne akcijske grupe Tršcanski Kras.

U uvodnoj rijeci ilirskobisticki župan Emil Rojc izrazio je želju da se ova opcina, po velicini druga u Sloveniji, koja pokriva veci dio Brkina - slovenskog pogranicnog brdsko-planinskog podrucja koje je paralelno s našom Cicarijom, tješnje poveže sa susjednim opcinama u susjednim državama jer "svatko za sebe ne predstavlja neki potencijal, dok udruženi možemo bolje pokazati najbolje što imamo, pogotovo u poljoprivredi".

Slovenski ministar poljoprivrede Dejan Židan je na pocetku svog obracanja izrazio veliko zadovoljstvo zbog skorog pristupanja Hrvatske Europskoj uniji te nadu da ce se i Hrvatska u provodenju europske politike pridružiti krugu zemalja koje posebno drže do svoje poljoprivrede, kao što se i Slovenija u takvom stavu pridružila grupaciji zemalja ciju jezgru cine Austrija, Italija, Njemacka i Francuska.

Europske novine u proizvodnji hrane

Židan je izvijestio i o nekim novinama u europskoj politici prema proizvodnji hrane: to je prije svega integracija poljoprivredne politike i politike prema okolišu, koja polazi od pretpostavke da je transport veliki zagadivac pa ce se stoga nastojati poticati lokalne poljoprivredne proizvodnje s ciljem postizanja samoopskrbne sposobnosti koja bi anulirala potrebu za uvozom hrane i njenim dovodenjem do potrošaca iz velikih udaljenosti.

U tom pravcu formira se nova europska poljoprivredna razvojna politika za razdoblje do 2020., koja ce posebnu pozornost posvecivati malim proizvodacima (onima s manje od tri hektara zemlje) i mladim poljoprivrednicima, za koje se predlažu 25 posto vece potpore nego za druge istovrsne proizvodace.

Židan je ukazao i na "sramotu slovenske poljoprivrede" koja je izgubila mnogo poljoprivrednog zemljišta te zbog uvoza hrane narušila vlastite samoopskrbne sposobnosti, odnosno više ne proizvodi dovoljno hrane za vlastite potrebe.

Zakljucio je da ce stoga jedna od mjera državne poljoprivredne politike biti obvezivanje svih institucija koje hranu dobavljaju postupcima javne nabave da hranu kupuju od proizvodaca iz svog neposrednog okruženja.

Istarski procelnik za poljoprivredu Milan Antolovic pozvao je sve sudionike skupa da u ocekivanju skorog "nestanka" granice izmedu Hrvatske i Slovenije doprinesu zajednickom osmišljavanju razvoja pogranicnog podrucja, koje je jednako u Hrvatskoj i u Sloveniji pretrpjelo depopulaciju, osiromašivanje, ali i degradaciju okoliša, primjerice pašnjaka.

- Hrvatska je slicno Sloveniji dopustila da joj uvoz umjesto vlastite proizvodnje zadovoljava potrebe za hranom, istaknuo je Antolovic te zakljucio da projekti prekogranicne suradnje mogu pridonijeti vracanju života u ta podrucja i ponovno aktivirati njihove poljoprivredne resurse.

Predstavljeni konkretni projekti


Uslijedilo je predstavljanje konkretnih projekata prekogranicne suradnje u kojima sudjeluje poljoprivredno-šumarski zavod iz Nove Gorice: projekt ZOOB kojemu je cilj smanjenje unosa zaštitnih sredstava u maslinarsku proizvodnju (u ovome projektu su novogorickom zavodu hrvatski partneri maslinari iz Vodnjana i s otoka Krka); zatim projekt APRO kojemu je cilj revitalizacija krškog podrucja uz pomoc autohtonih pasmina (ovaj je projekt predstavio Gordan Šubara iz AZRRI-ja kao vodeceg projektnog partnera); i projekt LANATURA u kojemu ustanove i udruge pa cak i srednje škole sa slovenskog i tršcanskog krasa suraduju osmišljavajuci nove nacine korištenja ovcje vune koja se ranije morala spaljivati ili bacati.

Predstavnici lokalne akcijske grupe Društvo za razvoj podrucja izmedu Snežnika i Nanosa predstavili su svoj projekt revitalizacije tržnica u Pivki, Postojni i Ilirskoj Bistrici s ciljem plasmana proizvoda lokalnih proizvodaca, a predstavnici matuljske i tršcanske veletržnice govorili su o mogucnosti prekogranicnog plasmana lokalnih poljoprivrednih proizvoda, za što resursi postoje, i treba se samo pokrenuti.

Direktor AZRRI-ja Graciano Prekalj je u raspravi naglasio da su "granice razdvojile tržišta, ali i proizvode i proizvodace", te kako je preduvjet za osmišljavanje zajednickog razvoja pogranicnog podrucja medusobni dogovor država o zajednickoj politici prema ovim podrucjima.


Podijeli: Facebook Twiter