Žene koje sporije jedu unose manje kalorija od onih koje jedu brže, iako im objed traje dulje.
Istraživaci sa sveucilišta Rhode Island u SAD-u procijenili su utjecaj
konzumiranja hrane na unos kalorija. U tu je svrhu 30 zdravih žena, u
dobi od 18 do 48 godina, tri puta posjetilo laboratorij. Tijekom prvog
posjeta ispunile su anketu o povijesti bolesti, ucestalosti
konzumiranja hrane te ponašanju vezanom uz dijete za mršavljenje i
tjelesnu masu. U sljedeca dva posjeta od njih se tražilo da pripremljen
obrok pojedu sporo ili brzo. Tijekom posjeta kada su obrok morale brzo
pojesti, dobile su velike žlice i trebale su jesti bez stanki izmedu
zalogaja. Kada su pak obrok trebale pojesti sporo, dobile su male žlice
te su morale uzimati male zalogaje. Takoder, izmedu zalogaja morale su
spustiti žlicu te prožvakati svaki zalogaj 20 do 30 puta. Glad, sitost,
želja za hranom i žed proucavani su u redovitim intervalima prije,
tijekom i nakon obroka. Analiza rezultata otkrila je da iako sporo
objedovanje produljuje trajanje obroka za 20 minuta, ispitanice su
pojele manje kalorija (579 prema 646 kcal) i manju kolicinu hrane (399
prema 445 g) u usporedbi s brzim objedovanjem. Takoder, razine sitosti
kao i unos vode bili su znatno veci tijekom sporog konzumiranja obroka,
cime se otvara pitanje dodatnog pomocnog mehanizma.
Kao
zakljucak, sporija konzumacija obroka može pridonijeti smanjenom unosu
energije kod zdravih žena. Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se
provjerilo odnosi li se taj zakljucak i na cijelu populaciju te
razlicite tipove obroka uz dulje razdoblje proucavanja.