Cijepljenje je najveći medicinski uspjeh 20. stoljeća i njime je spašeno više života nego bilo kojom medicinskom intervencijom u prošlosti. Riječi su to dr. Damira Leke iz Zavoda za javno zdravstvo koji je na današnjem radnom sastanku u Umagu u organizaciji spomenutog zavoda i umaškog Dječjeg vrtića Duga govorio o važnosti cijepljenja djece predškolske dobi protiv raznih bolesti.
Naveo je da se na taj način zaštićuje posredno cijela zajednica, a posebno najmlađe koji se iz medicinskih ili drugih razloga ne smiju cijepiti.
Uostalom, cijepljenje je obavezno prema Zakonu o zaštiti pučanstva kojem se sprječava obolijevanje od zaraznih bolesti kao što su tuberkuloza, ospice, hepatitis, tetanus, rubeola, zaušnjaci, hripavac i dugi, ili se one pojavljuju u blažem obliku. Svakako, pokazao je doktor statističke podatke u Hrvatskoj, nakon uvođenja obaveznog cijepljenja tijekom prošlog stoljeća za te bolesti zamijećen je značajan pad oboljelih. No, da bi se temeljito zaštitili pojedinci i zajednica, potrebno je da se, primjerice za ospice, cijepi najmanje 95 posto populacije.
Istaknut je jedan od problema s kojima se suočavaju odgajatelji u vrtićima i zdravstveni djelatnici, a radi se o roditeljima koji odbijaju cijepiti svoju djecu, što je trend u porastu koji zabrinjava, jer se tako ugrožava ostale u društvu. Takvi se obavezno prijavljuju sanitarnoj inspekciji. Zbog toga se, primjerice, desilo da je zamijećen porast oboljelih od ospica pa čak i smrtnih slučajeva, i to u razvijenim zemljama kao što je Francuska.
Na upit odgajatelja što im je činiti, jer roditelji svoju odluku da ne cijepe dijete temelje na nuspojavama ili informacijama s interneta, dr. Leka je kazao da, osim što ih se upućuje pedijatru, s njima treba razgovarati ili ih uputiti na Zavod, jer ih treba uvjeriti da je odbijanje štetno. Neki su vrtići naveli svoja iskustva da odbijaju upisati necijepljenu djecu, jer su i takve ustanove dužne same brinuti o kolektivnom zdravlju, odnosno zaštiti ostalih mališana.
Mjere represije i kazne, istaknuto je, nisu baš poželjne, a informacije o koristima cijepljenja trebale bi biti više u medijima, gdje se, nažalost, a naveli su primjer javne televizije, sve više prostora daje ljudima koji nisu stručni.
Bila je to jedna od tema današnjeg sastanka, priređenog u povodu Svjetskog dana hrane, koji se obilježava 16. listopada. Sastanak je bio namijenjen ravnateljima, zdravstvenim voditeljima (medicinskim sestrama) i predstavnicima kuhinjskog osoblja dječjih vrtića i jaslica u kojima se, osim higijensko-epidemiološkog nadzora, kontinuirano prati i kvaliteta prehrane.
Prisustvovalo je oko 50 predstavnika iz 21 istarskog vrtića. Govorilo se još i o blagotvornom učinku maslinovog ulja za zdravlje i u prehrani, važnosti zdravog doručka i drugih zdravih namirnica kojih bi sve više trebalo biti u prehrani u vrtićima. Poseban osvrt dan je na problem djece koja odbijaju hranu i kako ih potaknuti da jedu. (Napisala i snimila T. KOCIJANČIĆ)