Europska bi komisija 15. studenog mogla usvojiti prijedlog da se državama članicama EU-a dopusti uvođenje mjera kojima bi se smanjio broj plastičnih vrećica, ili čak takve vrećice potpuno zabranile - mjere koje je do sada smatrala nezakonitima. Države članice mogle bi poduzimati mjere kojima bi se smanjila upotreba plastičnih vrećica debljine manje od 50 mikrona, a da se pritom ne krše pravila zajedničkog tržišta. Kako bi smanjile korištenje tih vrećica, članice bi mogle odlučivati same, primjerice uvođenjem ekoloških nameta, marketinškim ograničenjima ili potpunom zabranom.
Prema procjenama Europske komisije, svaki Europljanin u prosjeku godišnje iskoristi petstotinjak plastičnih vrećica, koje baca već nakon jedne upotrebe, a puno ih zatim završi odbačeno u okoliš, gdje se jako dugo razgrađuju, dok predstavljaju veliku opasnost i za živi svijet u morima i oceanima.
Na pitanje s kojim će se stavom Hrvatska uključiti u najnoviju raspravu o plastičnim vrećicama, u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode odgovaraju kako, nakon što Komisija usvoji ovaj prijedlog, mogu proći i godine dok on ne bude usvojen na razini onih koji o njemu konačno odlučuju - EU-parlamentaraca i Vijeća, koje čine države članice. Pritom, prijedlog koji inicira Komisija "putem" može doživjeti značajne promjene, jer redoviti zakonodavni postupak znači suodlučivanje između Vijeća i Europskog parlamenta, koji se moraju očitovati i usuglasiti.
Kako je poznato otprije, Ministarstvo Mihaela Zmajlovića smatra kako bi zabrana plastičnih vrećica Hrvatskoj donijela više štete nego koristi, odnosno ekološka šteta koju vrećice stvaraju, manja je od štete koju bi izazvao gubitak velikog broja radnih mjesta u njihovoj proizvodnji. U Hrvatskoj sirovinu za vrećice, ili njih same, proizvodi 50-ak poduzeća, u kojima radi oko tri tisuće zaposlenih, koji su već lani oštro reagirali na ideju bivše ministrice okoliša, Mirele Holy, da se određivanjem visokih nameta na vrećice njihovo korištenje smanji. (B. MRVOŠ PAVIĆ/NL)