U Puli je boravio Horst Hörtner, jedan od direktora Ars Electronice u austrijskom Linzu, najvažnijeg europskog festivala novih tehnologija koji je osnovan još 1970-ih. Hörtner je u Pulu došao prenijeti svoja iskustva u vezi dobivanja titule europske prijestolnice kulture za koju se Pula natječe, a budući da je Linz bio prijestolnica kulture 2009. godine. Ars electronica jedan je od partnera Pule na natječaju za Europsku prijestolnicu kulture 2020., a već su ranije s pulskim timom zaduženim za taj projekt razvijali neke programe te su spremni Puli dati znanje, iskustvo i pomoć, ne samo oko razvoja projekata već i oko edukacijskih platformi za nove tehnologije. Upravo je to bio i razlog Hörtnerovog dolaska u Pulu.
Hrabra i provokativna tema
Pulski tim zadužen za kandidaturu Pule za EPK je tako prošle godine u Linzu održao trodnevnu radionicu u sklopu koje su predstavili temu demilitarizacije s kojom je Pula ušla u natječaj. Njihovim se domaćinima svidjelo da se Pula odlučila na tako hrabru i provokativnu temu, a prije nekoliko dana Hörtner je pozvan u Pulu na radionicu na kojoj su između ostalog razgovarali o tome na koji način Ars Electronica može svojim iskustvom pomoći.
Linz je drugi, premda neki kažu treći, najveći grad u Austriji poznat kao i Pula po burnoj povijesti. Linz ima razvijenu industriju čelika, a poznat je i po tome da su se tu školovali Adolf Hitler i Ludwig Wittgenstein. Dakle, jedan uništavatelj i jedan stvaratelj. Uz to bio je to grad koji je, podsjeća Hörtner, bio drastično devastiran u Drugom svjetskom ratu. No, što je onda taj grad učinio da bi postao prijestolnica kulture?
- Za to postoji duga procedura, ali puno važnije od kvalitete projekata koji su bili predlagani da Linz postane kulturna prijestolnica Europe je promjena mentaliteta njegovih građana, odgovara Hörtner. "Prije osvajanja titule, na Linz se više-manje gledalo kao na industrijski grad, poznat po proizvodnji čelika. Nakon što je titula osvojena, gradonačelnik i odgovorne osobe rekle su da će Linz postati grad kulture, no dogodilo se to da su sami građani vremenom naučili drukčije gledati na svoj grad tako da je on danas doista grad kulture i to je najvažnija promjena koja je pogodila grad. To su prepoznali i ljudi u ostatku Europe, jer sada odjednom dolazi potpuno drukčiji tip turista u Linz. Prije je zbog sve te industrije postojao poslovni turizam, a danas postoji kulturni turizam, kaže Hörtner.
Linzu je titula donijela veće turističke prihode
Kaže i da će Pula, ako postane europski grad kulture, puno zaraditi, a tu ne misli samo na direktne prihode, već spominje da se broj turističkih dolazaka u Linzu povećao nakon što je dobio titulu, dok prije toga turizam tamo gotovo i nije postojao. Čak i za vrijeme ekonomske krize 2009., kada je gospodarstvo u Austriji stagniralo, Linz je imao povećanje broja turista. Uz to, planira se otvaranje medicinskog fakulteta jer su studenti odjednom počeli dolaziti u Linz budući da im grad nudi više sadržaja za izvanfakultetski život.
- Razvilo se i poduzetništvo pa tu imamo tvrtke, i to iz cijele Austrije pa čak i Europe, kojima je sada lakše naći talente u Linzu. To je više od običnog povrata uloženog, to je dugoročno povećanje kvalitete života u gradu, kaže Hörtner. (Razgovarao Mladen RADIĆ)
CIJELI RAZGOVOR U TISKANOM IZDANJU.