Gomila neriješenih problema i tek započete reforme ono je što će budući ministar zdravlja Siniša Varga i budući ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar, zateći u resorima koje bi trebali voditi do kraja mandata Milanovićeve Vlade. Riječ je o glomaznim sustavima koji zajedno imaju više od 160.000 zaposlenih, koji već desetljećima funkcioniraju na isti način i teško se mire s promjenama.
Novi će ministri, koji su dosad pokazali odlučnost za reforme, u svakom slučaju unijeti novi duh u dva ministarstva. Osim napornog posla koji se od njih očekuje, ostaje im da se suoče s nimalo svijetlim stanjem koje će zateći preuzimanjem ministarske fotelje.
Promašeni potezi
Varga je kao Ostojićev nasljednik dobro upoznat sa stanjem u zdravstvenom sustavu koji je i sam, najčešće neuspješno, pokušavao korigirati kao ravnatelj HZZO-a. Sada već bivši ministar zdravlja Vargi ne ostavlja ništa osim rastućih dugova bolnica i medicinara koji pucaju po šavovima. Ključni su se Ostojićevi ministarski potezi povučeni u dvije i pol godine mandata do danas pokazali promašenima, od smanjenja zdravstvenog doprinosa, Zakona o medicinski pomognutoj oplodnji, uvođenja smjenskog rada, do obećanog skraćivanja listi čekanja i sanacije bolnica. Čak je i masterplan bolnica, na koji se definitivno predugo čekalo, dokument krajnje upitne sudbine, jer mu je nesklon velik dio zaposlenih u bolnicama o kojima će ovisiti njegova provedba.
Ono što će novom ministru zdravlja biti najteži kamen oko vrata dugovi su bolničkog sustava koji unatoč milijardama kuna uloženima u sanaciju do danas nije saniran, a svakodnevno gomila nove i nove dugove. Samo u prva tri mjeseca ove godine gubitak bolničkog sustava bio je 400 milijuna kuna, a ako tako nastavi, bolnice će do kraja godine nagomilati novi gubitak veći od 1,5 milijardi kuna. Bolnice danas nemaju ni za plaće, liste čekanja sve su duže, pa će novi ministar zdravlja teško spriječiti katastrofu ako ne povuče odlučne poteze da dođe do svježeg novca, bio to izlazak HZZO-a iz riznice ili povećanje participacije za pacijente.
Bolja komunikacija
Jovanovićevog nasljednika na čelu obrazovnog sustava čeka jednako kompleksna situacija: osim e-upisa i novih udžbenika, bivši ministar znanosti, obrazovanja i sporta novome u naslijeđe ne ostavlja mnogo.
I dalje su na snazi stari kurikulumi koji hrvatske učenike "uspješno" plasiraju na začelje međunarodnih ljestvica uspješnosti, državna matura nije doživjela očekivane promjene, strukovne mature još uvijek nema.
Budućeg ministra u školama će dočekati novi udžbenici, ali i krovovi koji se urušavaju. Dočekat će ga polugodište bez ocjena i novi kriteriji za upis u srednju školu koji honoriraju samo znanje, ali i inflacija odlikaša, zdravstveni odgoj koji ponovno čeka na ocjenu Ustavnog suda, kao i neriješena reforma sustava znanosti i visokog obrazovanja. Dok bude pripremao sustavne promjene, novi ministar obrazovanja morat će se baviti i pobunom zbog outsourcinga, jer mu je zadatak više od 20.000 zaposlenih na pomoćnim poslovima prebaciti privatnicima i, nakon što su prosvjetarske plaće već solidno srezane, uštedjeti još koju kunu za vlastiti resor.
Osim sređivanja sustava, od njega će se očekivati i bolja komunikacija, jer Jovanović u tome, najblaže rečeno, nije bio baš vješt. Njegov je ministarski mandat bio praćen stalnim konfliktima, a za sobom, kažu nastavnici, ostavlja spaljenu zemlju. (LJ. BRATONJA MARTINOVIĆ)