Izlazak HZZO-a iz državne riznice donijet će dobro i pacijentima i zaposlenicima u zdravstvenom sustavu. Ovakav model više ne postoji nigdje u svijetu, osim u Crnoj Gori. Tehnološke pripreme su napravljene, u tijeku su zakonske promjene i vjerujemo da će tijekom srpnja sve biti gotovo s naše strane, Sabor bi tijekom ljeta odradio svoje procedure i negdje u rujnu to bi trebalo biti gotovo. Sva izdvajanja za zdravstvo napokon će ići u zdravstveni sustav. Do sada se financiranje zdravstva provodilo na razini noćnog leptira - danas imamo, sutra nemamo novca, što onemogućuje dugoročno planiranje. Izdvajanjem iz riznice znat će se iz kojeg je izvora novac stigao, za što je namijenjen i na što se troši, rekao je danas novi ministar zdravlja prim. dr. Siniša Varga objašnjavajući prednosti izdvajanja HZZO-a iz državne blagajne pred sudionicima tečaja "Mediji i zdravlje" koji se od četvrtka održava u Grožnjanu.
U Hrvatskoj, naglasio je ministar, za zdravstvo se izdvaja 472 eura po stanovniku, a prosjek u EU-u je 2.171 euro. Ako se to usporedi s prosječnom plaćom u Hrvatskoj koja iznosi 217 eura, a EU-prosjek je 1.494 eura, vidi se koliki je nesrazmjer u pitanju. Izdvajanjem socijalnih transfera iz zdravstvenog budžeta pokazat će se s koliko zaista novca raspolaže hrvatsko javno zdravstvo. Ciljevi izlaska iz riznice su dugoročna financijska održivost sustava, učinkovitost i smanjenje lista čekanja, plaćanje u zakonskim rokovima od 60 dana, fiskalna transparentnost i disciplina, a time će i sanacija bolnica otići u ropotarnicu povijesti, budući da će zdravstveni sustav sam, unutar sebe kompenzirati gubitke i više neće kucati na vrata Ministarstva zdravlja da im pokriva dugove.
Da će financijsko osamostaljenje HZZO-a pridonijeti likvidnosti zdravstvenog sustava potvrdila je i Vargina nasljednica na čelu HZZO-a, v.d. ravnatelja Tatjana Prenđa Trupec, podastrijevši konkretne brojke. Financijski održivo javno zdravstvo, izračunali su u HZZO-u, košta oko 20,6 milijardi kuna godišnje. Samo od obveznog zdravstvenog osiguranja prihoduje se oko 17 milijardi, a tek milijarda više stigne u sustav, iako bi se prema zakonu u zdravstvo trebala sliti oko 21 milijarda kuna. Dakle, bili bi u plusu milijardu kuna da dobiju sve što im pripada, pa bi mogli povećati izdvajanja za rad bolnica, primarne zaštite, za posebno skupe lijekove i druge primarne potrebe te bi do 2017. godine dugove u zdravstvu mogli svesti na nulu, ustvrdila je Prenđa Trupec.
Izdvajanje HZZO-a iz državne riznice na grožnjanskom su skupu podržali i prof. dr. sc. Ante Ćorušić iz HDZ-a, predsjednik Hrvatske liječničke komore prim.dr. Hrvoje Minigo te predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora prim. dr. sc. Željko Krznarić. Svi su se složili da uspješne reforme zdravstva nema bez koncenzusa, i političkog i stručnog, te da se ona ne provodi u mandatu jedne Vlade.
Sudionike skupa pozdravili su istarski dožupan Miodrag Čerina i načelnik Grožnjana Claudio Štokovac, a prisustvovale su i sanacijska upraviteljica pulske Opće bolnice doc. dr. sc. Irena Hrstić te županijska pročelnica za zdravstvo i socijalnu skrb Sonja Grozić-Živolić. (Duška PALIBRK; foto Medix)