Dok je novac koji izdvajamo za javno zdravstvo u državnom proračunu, čitav je sektor neto gubitnik, jer do njega ne stižu sva sredstva koja mu po zakonu pripadaju, niti može uštede u jednom dijelu poslovanja prebaciti za druge, prioritetne potrebe.
Zato nema novca za lijekove i repromaterijal, gomilaju se dugovi i produžuju liste čekanja. Izlazak HZZO-a iz državne riznice donijet će dobro i pacijentima i zaposlenima u zdravstvenom sustavu. Ovakav model više ne postoji nigdje u svijetu, osim u Crnoj Gori.
Tehnološke pripreme su napravljene, u tijeku su zakonske promjene i vjerujemo da će u srpnju sve biti gotovo s naše strane, Sabor bi do kraja ljeta odradio svoje procedure i u rujnu bismo trebali imati izvanproračunski fond za javno zdravstvo, ustvrdio je novi ministar zdravlja prim. dr. Siniša Varga, pred sudionicima trodnevnog tečaja Mediji i zdravlje, na subotnjoj završnoj tribini i okruglom stolu u Grožnjanu, koje je znalački vodio Mario Harapin.
Ministar se polaznicima tečaja, kolegama liječnicima i medicinskim sestrama, rukovoditeljima zdravstvenih ustanova, privatnicima u zdravstvu, predstavnicima farmaceutske industrije te novinarima i glasnogovornicima u sektoru, pridružio tri dana nakon što je s čelne funkcije u HZZO-u došao na čelo Ministarstva zdravlja.
U Grožnjan je stigao po povratku iz Luksemburga gdje su ministri zdravlja zemalja EU-a razgovarali o visokim cijenama lijekova što nemilice povećavaju troškove javnog zdravstva. Bez farmaceutske se industrije ne može, ali u dogovoru s njima treba doći do tzv. pristupačne cijene lijekova, sukladno mogućnostima svake pojedine države, prenio je ministar Varga zaključke s EU-skupa, pohvalivši farmaceutske kuće u Hrvatskoj "jer su nam značajno smanjili cijene posebno skupih lijekova".
- Izdvajanje HZZO-a iz riznice bilo je planirano i 2009. godine, ali je to zaustavio tadašnji ministar financija, što se nadamo da se sada neće ponoviti. Kada fiskalna godina, kao sada, određuje ritam financiranja zdravstva, sve je na razini noćnog leptira - danas imamo, sutra nemamo novca, što onemogućuje dugoročno planiranje. Izdvajanjem iz riznice znat će se iz kojeg je izvora novac stigao, za što je namijenjen i na što se troši.
U Hrvatskoj za zdravstvo izdvajamo 472 eura po stanovniku, a prosjek u EU-u je 2.171 euro. Ako se to usporedi s prosječnom plaćom koja u Hrvatskoj iznosi 217 eura, a u EU-u 1.494 eura, vidi se koliki je nesrazmjer u pitanju. MMF, Svjetska banka i druge međunarodne institucije stalno upozoravaju da Hrvatska previše izdvaja za zdravstvo, međutim, to je kriva slika. Zato ćemo iz zdravstvenog budžeta izdvojiti socijalne transfere, poput rodiljnih i naknada za branitelje i nezaposlene, i onda će se točno znati s koliko novca raspolaže hrvatsko javno zdravstvo, poručio je Varga.
Financijskim osamostaljenjem zdravstvenog budžeta, očekuje ministar, postići će se dugoročna financijska održivost sustava, smanjiti liste čekanja, plaćanja obavljati u zakonskom roku od 60 dana, a fiskalna transparentnost i disciplina sanaciju bolničkih proračuna spremit će u ropotarnicu povijesti budući da će zdravstveni sustav sam, unutar sebe kompenzirati gubitke i više neće kucati na vrata Ministarstva zdravlja da im pokriva dugove – „Tuđe nećemo, svoje ne damo“, slikovit je bio ministar. Rekao je da za smanjenje lista čekanja u HZZO-u pripremaju 20-ak mjera, da bi zdravstveni doprinos za mirovine dogodine mogao biti ukinut, a vjerojatno će uskoro na red morati doći i poskupljenje participacija. (Duška PALIBRK)
VIŠE PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU